Poseban prilog

Kako bi u elektroničkom poslovanju građani i tvrtke s jedne strane te njihovi dobavljači s druge mogli funkcionirati, potreban je komunikacijski kanal putem kojeg se izmjenjuju dokumenti, obavijesti, odnosno različite vrste elektroničkih zapisa.

Vrlo je važno u taj odnos uključiti povjerenje i sigurnost, a rješenje je PKI (public key infrastructure) tehnologija ili tehnologija javnog ključa i elektronička kartica – objasnio je Dubravko Ostoić, direktor Službe za izradu aplikacijskih rješenja u FINA-i. Dodao je da je riječ o tehnologiji koja se sastoji od certifikacijskog autoriteta, registracijskog autoriteta i repozitorija, a upravo te komponente jamče identitet i povjerenje.

FINA je jedan od izdavatelja certifikata koji su glavni objekt u PKI tehnologiji, a mogu ih dobiti fizičke osobe i poslovni subjekti, kako bi se mogle identificirati i kao digitalna osoba komunicirati sa svijetom. Kad je riječ o sigurnosti, postoje različite razine, no često se spominje i koristi medij identifikacijska kartica. Inicijativa je da se certifikati spremaju na karticu kao medij, rekao je Ostoić. Primjena PKI tehnologije očituje se osiguravanjem sigurne veze, autorizacijom i autentikacijom, elektroničkim potpisom i kriptografijom.

U elektroničkom poslovanju kartica omogućuje sigurnu vezu između korisnika i, primjerice, banke, a kako bi se obavila autorizacija, potrebno je da svi dijelovi funkcioniraju, odnosno identitet korisnika, aplikacija i servis te repozitorij – objasnio je Ostoić. Elektronički potpis, koji se najčešće upotrebljava pri slanju dokumenta jamči da je klijent potpisnik, a u tu svrhu mora sadržavati tri značajke – neporećivost, nepromjenjivost i vremenski žig.

Subjekti koji se žele koristiti servisom moraju posjedovati svoju karticu, odnosno građani, tvrtke i njihovi dobavljači moraju imati certifikat – napomenuo je Ostoić te objasnio kako funkcionira cijeli proces. Nakon umetanja kartice u browser stvara se sigurna veza, dokument se kreira i potpisuje certifikatom, a servis zatim prima dokument i provjerava potpis. Kada su zadovoljeni svi uvjeti, počinje proces obrade dokumenata, servis izdaje potvrdu i potpisuje ju certifikatom kako bi bio valjan te šalje natrag inicijatoru zahtjeva. Naravno, sama primjena rješenja ima svoje izazove koji se očituju u raznolikosti web preglednika, koje je zatim potrebno posebno podešiti, klijentske aplikacije koje nisu u istom operativnom sustavu, različite operativne sustave, odnosno nekorištenje istih kriptografskih modula pa podaci nisu jednolični. Kako bi se mogla koristiti PKI tehnologija i e-kartica potrebno je osigurati određene preduvjete.

Tako subjekt mora imati PKI tehnologiju i certifikacijski autoritet, nužna je zakonska platforma kako bi se infrastruktura mogla rabiti i kako bi bila pravovaljana te servisi koji mogu pružiti sve te usluge – izjavio je Ostoić. Njegov kolega Dario Belić nastavio je radionicu daljnjim predstavljanjem PKI tehnologije. Točnije, Belić je objasnio da FINA nudi generalne i poslovne usluge, a u potonje ubrajaju se web aplikacije i web servisi.

Primjerice, kada šaljete RS obrazac na obradu, on se prvo snimi u datoteku, zatim se prijavite s e-karticom, obrazac šaljete i potpisujete, a njega dalje ovjerava web aplikacija. S druge strane, mi kreiramo web servise koji mogu međusobno komunicirati i zahtijevaju identifikaciju. Podaci se provjeravaju preko prije ugrađenih PKI modula, a ta arhitektura može se koristiti na različitim platformama – objasnio je Belić i dodao da takav način poslovanja osigurava sigurnost, povjerenje, neporecivost i, naravno, zadovoljnog klijenta. Drugi korak u procesu, Kako e?, objasnila je Andreja Kajtaz, iz Sektora korisničkih servisa u FINA-i, koja je predstavila prvi put sustav e-Računa.

Čak 25 posto svih dokumenata kopira se, od čega svaki 19 puta, djelatnik izgubi 400 sati na njihovo traženje, a 19 posto dokumenata ispisuje se bez obzira na to što postoji u elektroničkoj formi – rekla je Kajtaz te dodala da je upravo zbog takvih podataka elektronička faktura bitan korak u e-poslovanju. e-Račun jeftina je metoda procesiranja faktura bez upotrebe papira, a predstavlja proces u kojem račun stiže elektroničkim kanalom izravno od dobavljača naručitelju.

Iako je riječ o procesu koji je nekoliko puta jeftiniji nego klasično slanje računa, navike konzumenata su problem – kaže Kajtaz. Pogodnost ovakvog sustava je optimizacija postojećih poslovnih procesa, a nakon računa u sustav je moguće uključiti i 30-ak drugih dokumenata.

Ovakav sustav prati standarde Europske unije. Neke su zemlje zabilježile godišnje uštede od 120 milijuna eura nakon što su donijele uredbu da se svi računi prema državnim institucijama moraju slati u elektroničkom obliku – rekla je Kajtaz. Prvi zakon u EU vezan uz elektronički potpis donesen je 1999., a hrvatska je Vlada 2002. izglasala Zakon o elektroničkom potpisu na koji se danas vežu četiri pravilnika.

Kajtaz kaže kako danas nema potrebe da dvije tvrtke same razvijaju sustav povjerenja s obzirom na to da FINA može preuzeti ulogu povjerljive treće strane. Dosadašnji interni radni tijek uključivao je velik broj ljudi koji zaprimaju račune, zatim ih šalju odjelima koji ih provjeravaju, prosljeđuju direktorima, nakon toga računovodstvu, a onda slijedi plaćanje.

FINA, i za sebe i i za druge, može riješiti problem internog tijeka rada. Mogućnosti koje pruža servis e-Račun uključuju kreiranje, potpisivanje i slanje e-Računa, zatim slanje obavijesti o plaćanju ili odbijanju računa te arhiviranje i pretraživanje – napomenula je Kajtaz te dodala kako e-Račun malim tvrtkama ponajviše omogućuje financijske uštede, srednjim modernizaciju poslovanja, a velikim automatizaciju. Takav sustav provjerava potpis, ovjerava račun potpisom servisa, šalje obavijesti o sigurnoj isporuci ili o pogreškama, a FINA tom uslugom želi proširiti svijest o upotrebi elektroničkog poslovanja te upozoriti na niz njegovih prednosti. Kako su radionice Kako e? privukle veliku pozornost sudionika konferencije, velik dio publike potaknut prezentacijama imao je i dodatna pitanja za predavače. Sudionike su najviše zainteresirala ona vezana uz e-potpis i pravnu valjanost elektroničkih dokumenata te mogu li se elektroničkim potpisom ovjeravati procesi koji se događaju unutar tvrtke. Predavači su pritom naveli postojanje zakona koji uređuju područje e-poslovanja, pa tako i obvezu sudova da tretiraju elektroničke dokumente (računalno generirane i ovjerene naprednim e-potpisom) isto kao i one potpisane vlastoručno.