Činjenica da već godinama putem interneta kupujemo knjige, kinoulaznice, plaćamo komunalne račune te poslove dogovaramo elektroničkom poštom govori o tome da je elektroničko poslovanje već niz godina naša svakodnevica. No, treba priznati da već godinama zanemaruju elektroničko potpisivanje dokumenata – važan segment e-poslovanja. Naime, kad treba potpisati bilo kakav važniji ugovor između dviju strana, on se potpisuje tradicionalnim načinom, odnosno stavljanjem vlastoručnog potpisa na običan papir. Razloge zašto je tome tako treba tražiti u neinformiranosti gospodarskih subjekata o tomu kako pravilno poslovati elektroničkim putem te straha od nezaštićenosti takvog poslovanja. ‘Kako e? Lako e!’ rekao je u sklopu prezentacije Sigurno e-poslovanje Leopold Eke iz FINA-e.
- Sigurno e-poslovanje počinje zakonima, normama, tehnologijama te sigurnim rješenjima FINA-e koji sve to objedinjuju – kaže Eke. Govoreći o digitalnim certifikatima, ističe da je zapravo riječ o digitalnom identitetu koji ne bi bio moguć bez Zakona o elektroničkom potpisu, normi, interoperabilnosti i FINA-inih certifikacijskih servisa koji su definirani kao skupovi podataka u elektroničkom obliku te su tako svojevrsna elektronička iskaznica. Elektronička iskaznica omogućuje dokazivanje identiteta u elektroničkim interakcijama i sigurnu i povjerljivu komunikaciju putem interneta.
U sklopu izlaganja rečeno je da je FINA jedini pružatelj usluga certificiranja u Hrvatskoj, registrirana pri Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, od kojega je i dobila dozvolu za njihovo izdavanje. Certifikati se izdaju na multifunkcionalnoj smart kartici pod nazivom FINA-e-kartica, a pristupa joj se putem PIN-a. FINA-ini certifikati uskladeni su s hrvatskim zakonima, ali i normama Europske unije. – FINA-ini RDC certifikati standardni su certifikati, široko prihvaćeni, nisu limitirani za neku pojedinačnu aplikaciju, geografsko ili poslovno područje – zaključuje Eke.
Kako bi sudionike upoznao sa zakonskom regulativom u području e-poslovanja te o aktivnostima koje gospodarstvo treba poduzimati pri uvođenju i primjeni elektroničkog poslovanja, Fjodor Ružić iz Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku u sklopu prezentacije ‘Elektronička isprava – pravni temelj e-poslovanja’ rekao je da se pri razvoju i primjeni sustava za upravljanje elektroničkim dokumentima svi koji žele tako poslovati moraju uskladiti s propisima, poslovnom politikom te pravilima struke i poslovnim procesima. Glavni dio prezentacije posvećen je elektroničkom potpisu kao ključnom elementu upravljanja poslovnim/financijskim sustavima i procesima te e-dokumentu. Definirajući e-dokument, parafrazirao je latinsku poslovicu ‘Hanibal ante portas’ želeći istaknuti da nove tehnologije s razvojem e-poslovanja, elektroničke uprave i elektroničke demokracije stvaraju novu paradigmu: nijedna od budućih poslovnih aktivnosti neće biti moguća bez elektroničkog dokumenta.
- Elektronička isprava je temeljna sastavnica suvremenog poslovanja koja se zasniva na uporabi informatičke tehnologije. Jedino obilježje koje čini dokument elektroničkim jest da mora biti elektronički zapisana i čitljiva informacija – kaže Ružić uz objašnjenje da ljudi u Hrvatskoj često misle da su e-dokument i e-isprava dvije posve različite stvari, što nije točno. To je dosad bio veliki problem, pa je pojasnilo da se za e-dokument rabe i sljedeći izrazi: zapis, spis, izjava i propis. Prema njegovim riječima problem je i to što ljudi ne shvaćaju da papirnati skenirani dokument ne postaje automatski važniji e-dokument. On to može postati, ali prihvaćanje elektroničkog dokumenta temelji se na dokazivanju tehničke ispravnosti dokumenta, sadržajnoj nepromjenjivosti i vjerodostojnosti izvora, odnosno stvaratelja. Sve tri komponente mogu se obuhvatiti jednim instrumentom – elektroničkim potpisom. Vlada je 2002. godine donijela Zakon o elektroničkom potpisu koji ga definira kao generički pojam i podrazumijeva niz različitih vrsta digitalno prikazanih podataka uz pomoć kojih se vrši identifikacija korisnika i provjera vjerodostojnosti potpisanih e-dokumenta. Uz e-potpis postoji i napredni, koji ima istu pravnu snagu kao i vlastoručni potpis ili otisak pečata.
S obzirom na to da elektronički potpis potpisuje ispravu, 2005. g. donesen je Zakon o elektroničkoj ispravi koji, među ostalim, elektroničku ispravu definira kao ‘jednoznačno povezan cjelovit skup elektronički oblikovanih podataka (izrađenih pomoću računala i drugih elektroničkih uređaja), poslanih, primljenih ili sačuvanih na elektroničkom, magnetnom, optičkom ili drugom mediju, i koji sadrži svojstva kojima se utvrđuje izvor (stvaratelj), utvrđuje vjerojatnost sadržaja te dokazuje postojanost sadržaja u vremenu’.