Poticaj konkurentnosti ukupne privrede

U sklopu programa Hrvatska izvozna ofenziva predviđa se osnivanje i uspostava pet novih klastera kojima će jedini cilj biti izvoz.

Hrvatskoj danas u sklopu osam županija posluju ukupno 22 klastera u koje je udruženo 398 tvrtki koje zapošljavaju ukupno 25.128 djelatnika. Uloga klastera zrcali se u ostvarivanju dvaju temeljnih ciljeva: povećanje konkurentnosti malog gospodarstva i povećanje broja zapošlenih, pretežno u proizvodnim djelatnostima.

Na prvoj međunarodnoj konferenciji (održanoj potkraj travnja u Opatiji) brojni su sudionici jasno utvrdili da je upotreba klastera jedan od uspješnijih oblika razvoja hrvatskoga gospodarstva, ali ujedno instrument širenja suradnje s drugim regijama. Naime, klasteri, a to im je i svrha, osiguravaju u načelu veći stupanj ukupne konkurentnosti, pomažu u otklanjanju problema usitnjenosti proizvodnje i nedostatnih proizvodnih kapaciteta te pomažu u bržem tehničko-tehnoškom osposobljavanju i stjecanju potrebnih certifikata za (uspješan) nastup na inozemnim tržištima.

Sudionici su imali prigodu raslušati izlaganja i konkretna iskustva zemalja koje su već napredovale u korištenju tim oblikom oblika poslovnog povezivanja. Najzanimljivija su bila izlaganja predstavnika Irske i Italije, ali i Španjolske, Litve, Finske, Austrije, SAD-a, Švicarske, Belgije i Indije. Uz razmjenu praktičnih iskustava jasno se pokazalo da nema jedinstvene formule uspjeha i da svaka zemlja traži svoj put u postizanju prije spomenutih ciljeva. Čak 36 predavača iz 20 zemalja potvrdilo je to u svojim izlaganjima, ali svako je od njih donosilo i određene specifičnosti, što samo upućuje na bogatstvo ideja koje se organizacijom klastera mogu lakše i učinkovitije organizirati i realizirati. Pritom su dominirale tri teme: koji su modeli klasterizacije primijenjeni, pitanje povjerenja među članicama pojedinih klastera i, napokon, koliko vlade pojedinih zemalja imaju utjecaja na razvojnu politiku pojedinih klastera.

Organizator te međunarodne konferencije pod nazivom Klasteri – mogućnost povezivanja u Jugostročnoj Europi bilo je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. Upravo je ono velikim dijelom zaslužno za razvoj klastera u Hrvatskoj raznim poticajnim mjereima i (dijelom bespovratna) sredstvima koja se ulažu u njihov razvoj. To se odvija u uskjoj suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca, Centrom za klaster, Hrvatskom gospodarskom i Hrvatskom obrtničkom komorom i dio je aktivnosti kojima se poduzetnici potiču na intenzivniju međusobnu, ali i međunarodnu suradnju.

• Dio je to ukupne politike Vlade u snažnoj podršci razvoju poduzetništva – naglasio je Branko Vučelić, ministar resornog ministarstva.

• Pokušaj je to ujedno da se malo gospodarstvo, okosnica budućega ukupnog razvoja, što brže prilagodi pravnoj stjecavini Europske unije i novim uvjetima koji hrvatsko gospodarstvo očekuju u suradnji s EU, posebno nakon punopravnog članstva u toj zajednici. Ulazak u EU stoga treba shvatiti kao šansu i kao izazov kad je riječ o jačanju konkurentnosti i boljem iskorištavanju nacionalnih resursa, prije svega znanja, kvalitete i motivacije. Hrvatska izvozna ofenziva počiva upravo na tim postavkama i može biti uspješno provedena uspajemo li malo gospodarstvo doista osposobiti za takvu ulogu u razvoju i izvoznim aktivnostima.

Najvažnija je poruka tog skupa predstavnika maloga gospodarstva da je put prema organizaciji klastera postao sastavni dio odgovora na pitanje kako se sučeliti s konkurencijom na globalnom tržištu i tzv. velikim igračima. Primjeri iz drugih zemalja pokazuju da se osmišljenim programima i transparentnom razvojnom politikom to može učiniti. Konferencija je dala snažan poticaj daljnjem razvoju ne samo klasterizacije nego poduzetništva u cjelini, s time da se posebna pozornost mora posvetiti edukaciji menadžmenta pojedinih klastera, utvrditi ciljeve razvoja i istraživanja, koristiti iskustva zemalja koje su na tom području već daleko ispred nas i pratiti ukupnu inovacijsku politiku u Europskoj uniji vezanu uz projekt konkurentnosti i inovacija.