Burze

U prošlome se tjednu najviše trgovalo dionicama Plive, kojima je tržišna cijena pala za 1,2%, na razinu od 820 kuna. Pritom je njima ostvaren tjedni promet u visini od 57,64 milijuna kuna. Sličan je promet ostvaren i Inom, koja je u svega nekoliko dana doživjela svojevršni ‘salto mortale’ zahvaljujući dvosmislenim izjavama Ininih sindikata i Vlade vezanim uz drugi krug privatizacije. Iako je Ina u prethodnome tjednu dosegla i razinu od svega 2.850 kuna, do kraja tjedna cijena dionice se stabilizirala, završivši tjedan na razini od 3.075 kuna.

Među dionicama građevinske branše dobitnik tjedna svakako je bio IGH, čija je cijena nastavila vrtoglavo rasti te je kraj prošloga tjedna dočekala na razini od 12.280 kuna. Pritom je dionicama IGH ostvaren tjedni promet u visini od 18,23 milijuna kuna. Na rast cijene dionice IGH najviše je utjecao intervju koji je nedavno dao predsjednik Uprave društva Jure Radić, a prema kojem bi IGH u sljedeće dvije godine trebao povećati prihode od prodaje s razine od 650 milijuna kuna, koliko su iznosili u 2006. godini, na milijardu kuna, i to već u 2008. godini. Osim toga, IGH bi prema najavama u sljedećih nekoliko godina trebao značajno povećati svoje regionalno prisustvo, odnosno značajno povećati inozemne prihode, koji su dosad u odnosu na one ostvarene na domaćem tržištu zapravo bili simbolični.

Na krilima pozitivnih vijesti i optimizma investitora rast cijene od 9,36% ostvarila je i dionica zagrebačkog Dalekovoda, završivši tjedan na razini od 1.390 kuna. Prema najavama, Dalekovod je nedavno dobio posao gradnje 400-kilovoltne dalekovode od Tirane do Podgorice. Riječ je o poslu vrijednom 42 milijuna eura, a ugovor o njegovom izvršenju predstavnici Dalekovoda trebali bi potpisati u srpnju ove godine, dok bi se projekt trebao realizirati tijekom sljedeće dvije godine. Vrijedi spomenuti i negativni sentiment koji je zahvatio dionice domaćih brodara. Naime, u prošlome je tjednu dionica Atlantske plovilbe izgubila na vrijednosti 5,82%, dok je u isto vrijeme dionica Jadrolinije zabilježila pad od 0,59%. Krivac za to bio je BDI indeks, koji je nakon neočekivano dugog razdoblja rasta nastavio korekciju, probivši pritom i gornju granicu otpora na razini od 6.000 bodova.

U prošlome je tjednu dionica Elektroprojekta izgubila gotovo 16% na vrijednosti te je tjedan završila na cijeni od 3.361 kuna. Pritom je promet dionicom iznosio skromnih 168 tisuća kuna, što ukazuje na činjenicu da je pad cijene bio uzrokovan prije svega slabim interesom investitora, a ne značajnom precijenjenošću vrijednosti dionice. Elektroprojekt je u prošloj godini ostvario neto dobit u visini od 11,79 milijuna kuna (131,27 kuna po dionici), što je bilo za 48,1% više nego u istome razdoblju lani, dok su u isto vrijeme poslovni prihodi društva zabilježili rast od 75,7%, na iznos od 93,62 milijuna kuna. Stoga ne treba očekivati daljnji značajniji pad cijene dionice, već prije njenu stabilizaciju.

Protekli je tjedan na Zagrebačkoj burzi prošao u znaku laganog oporavka tržišta. Naime, nakon prošlotjedne cjenovne korekcije koja nije uzela maha, dionički se indeks Zagrebačke burze – Crobex u prethodnom tjednu oporavio za 1,3%, a tjedan je završio na razini od 5.028,94 boda. S druge strane, obveznički je indeks Crobis nakon prošlotjednog manjeg rasta opet doživio manju korekciju. Naime, njegova je vrijednost na tjednoj razini pala za zanemarivih 0,2%, pa je Crobis kraj prošloga tjedna dočekao na razini od 100,0102 boda.

U čestale prošlotjedne blokade dionicama Janafa jasno su sugerirale da je nakon duljeg razdoblja stabilnoga kretanja cijene i tu dionicu zahvatilo neočekivani val optimizma. Naime, pozitivni trendovi u vezi Janafa ponajprije su vezani uz kontinuirano dobre poslovne rezultate koje to društvo ostvaruje iz kvartala u kvartal. Tako je, primjerice, u prva tri ovogodišnja mjeseca Janaf izvijestio da je u usporedbi s istim razdobljem lani ostvario rast neto dobiti od 53,3%, na iznos od 14 milijuna kuna.

U javnosti je pozitivno odjeknuo i nedavno objavljen plan razvoja društva do 2010. godine, u kojem bi trebalo povećati transportne kapacitete na 10 milijuna tona na godinu, što ostavlja potencijal rasta poslovnih prihoda društva za više od 50%, na procijenjeni iznos od 450 milijuna kuna do 2010. godine. Osim toga, Janaf bi trebao nastaviti implementirati projekt Paneuropskog naftovoda (PEOP), kojim bi kapijska nafta do 2012. godine stigla u Europu. Taj bi projekt trebao dodatno poboljšati Janafove prodajne rezultate i povećati i trenutnačno solidne profitne marže. Procjene govore da bi Janaf implementacijom takvog projekta mogao povećati godišnje prihode na razinu od oko 700 milijuna kuna.

Teško je procijeniti koliko danas vrijedi Janaf. Poznato je, naime, da je vrijednost gradnje i punjenja naftovoda naftom, kada je izgrađen, iznosila 638 milijuna dolara, dok je korigirana vrijednost ulaganja s kraja 1990. iznosila milijardu dolara. Srbija danas kontrolira samo 154 kilometara bivšeg naftovoda, dok Hrvatska drži znatno više, 422 kilometra. Za usporedbu, u prošloj je godini preko srpskog dijela naftovoda transportirano oko 2,6 milijuna tona uvezene i oko 370 tisuća tona domaće srove nafte, dok je s druge strane Janaf lani isporučio 6,4 milijuna tona nafte, odnosno gotovo triput više nego srpska Transnafta, tvrtka koja danas upravlja dijelom bivšega zajedničkog naftovoda.

Svakako je otežavajuća okolnost da je postojeći transportni sustav naftovoda star 27 godina, iako je optimalan vijek trajanja takvog sustava uz održavanje do 25 godina. Iako bi se provjera naftovoda trebala obavljati svakih pet godina, otkako je naftovod sagrađen, u Srbiji je rađena tek nakon više od 25 godina (2005. godine), i to samo na kraćoj trasi od hrvatske granice do Novoga Sada. S druge strane, Janaf svoj dio trase koji prolazi hrvatskim teritorijem uredno obnavlja i provjerava. No, ostaje pitanje u kojoj će mjeri projekt Paneuropskog naftovoda zahtijevati obnovu postojeće cijevne infrastrukture odnosno zasad još uvijek nije poznato hoće li se stare cijevi naftovoda obnavljati, ili će se graditi potpuno nove, a o tom bi se problemu uskoro trebala očitovati struka.