Centar za strane jezike, Vodnikova

Tržište intelektualnih usluga, pa tako i poduka stranih jezika, jedno je od onih koja su u potpunosti nesređena. Procjenjuje se da u Hrvatskoj ima između 300 i 400 škola stranih jezika, iako neki tvrde da samo u Zagrebu postoji više od 200 škola. Istinu nije moguće utvrditi.

Škole stranih jezika koncentrirane su u Zagrebu zbog činjenice da je upravo u njemu, s njegovih milijun stanovnika, najveća potencijalna skupina polaznika škola stranih jezika. Naravno, nije riječ samo o veličini Zagreba, utjecaja ima i činjenica da je Hrvatska i poslovno i edukacijski centralizirana, što se preslikava i na područje škola stranih jezika. Tradicionalno dvije najjače škole stranih jezika u Zagrebu su Centar za strane jezike u Vodnikovoj i Sova u Varšavskoj. Nešto je teže odrediti koje škole dolaze za njima, ali Halpet, kao najjača škola stranih jezika koja se bavi samo poslovnim korisnicima, i Prospero, kao škola koja je svoj uspjeh izgradila na kombinaciji tečajeva za građanstvo i poslovnih tečajeva, čine se kao dvije ozbiljne konkurencije.

Polaznici su zapravo prepusteni na milost i nemilost onima koji im tečajeve nude – odlično je sažeta problem direktorica Centra za strane jezike Nedeljka Batinović. Ipak, čini se da će doći do promjena, iako samo djelomičnih. Zakon o obrazovanju odraslih, donesen prije samo nekoliko mjeseci, odnosi se i na škole stranih jezika koje podučavaju odrasle polaznike. Trenutačno povjerenstva donose pravilnike koji utvrđuju uvjete koje škole stranih jezika moraju ispuniti kako bi postale ustanove, i kako bi mogle u skladu sa zakonom provoditi obrazovanje odraslih. Tek kad pravilnici stupe na snagu škole stranih jezika koje će željeti biti verificirane od strane Ministarstva morat će ispuniti neke minimalne uvjete – programske, kadrovske, didaktičke, prostorne i ostale.

Centar za strane jezike popularno nazvan Vodnikova prema lokaciji na kojoj posluje definitivno je najveća škola stranih jezika u Zagrebu. Centar godišnje ima prosječno 5.000 polaznika, zahvaljujući tradicionalnom povezivanju njegova imena s kvalitetom. Osim u Vodnikovoj 12, centar djeluje i u pet osnovnih škola u Zagrebu, te u tvrtkama koje traže uslugu učenja stranih jezika u vlastitim prostorima. Kad govorim o stanju na tržištu, direktorica Centra prilično je oštra. Ističe da Centar sve svoje profesore prima u radni odnos, dok brojne škole profesore drži u honorarnom odnosu kako bi si smanjile troškove i tako i snizile cijene tečajeva, što ona smatra dampilom.

Malo svjetla unosi činjenica da je donesen Zakon o obrazovanju odraslih, u sklopu kojega će se regulirati i područje učenja stranih jezika. Tada ćemo moći vidjeti koje su nam škole prava konkurencija, a koje se i dalje bave svom ekonomijom – objašnjava je N. Batinović.

Druga tradicijom bogata škola stranih jezika iz Zagreba je Sova koja se, kao i Centar za strane jezike, češće naziva Varšavskom, prema ulici u kojoj se nalazi. Za razliku od Centra, Sova iza sebe ima dosta burnu prošlost i poprilično kadrovske promjene među profesorima, pa tako čak i odvajanje dijela profesora koji su osnovali novu školu i simbolično je nazvali Nova Varšavska. Međutim, unatoč svim previranjima, snagu Sove ne treba podcjenjivati. Osim što je prisutna na čak 27 lokacija u Zagrebu, koje većinom čini nastava u osnovnim školama, vrlo je uspješan i njezin dio koji se bavi poslovnim korisnicima – Sova.com. Tako Sova.com među svojim klijentima navodi Agrokor, Croatia Airlines, EPH, Inu, Ministarstvo pravosuđa, Plivu, Zagrebačku pivovaru i druge.

Iako je uistinu razgranala mrežu diljem Zagreba, pokušaj Sovina širenja na Split nije uspio. U Sovi kažu da je do toga došlo zbog nesređenosti situacije koja vlada na tržištu, no logično je pretpostaviti da splitsko tržište naprosto nije prepoznalo Sovin brend.

Vrlo uspješna mlada škola koja konkurira divovima jest Prospero, škola koja posluje tek šest godina pod vodstvom mlade i uspješne direktorice Katarine Cindrić. Prospero je svoj uspjeh izgradio na odraslim polaznicima, ne ciljajući na učenike i studente, što je praksa mnogih škola stranih jezika. Kontinuirani rast ove škole i izuzetno ambiciozni planovi za budućnost ističu Prospero u moru drugih škola. Osim impresivne liste referencija, Prospero se može pohvaliti i implementacijom sustava ISO 9001:2000 upravljanja kvalitetom koji jamči standardizaciju usluge, a koji je u funkciji već tri godine.

Ljudi još ne znaju procijeniti što bi trebali dobiti za novac koji plaćaju školama stranih jezika i to je razlog da neke škole koje ne nude kvalitetnu uslugu još posluju – kaže Katarina Cindrić. Kad se polaznici naviknu na kvalitetu, takve će se škole polagano, ali sigurno ugasiti.

Prospero posluje na tri lokacije, iako tečajeve poslovnog jezika često održava u tvrtkama. Među referencijama tako Prospero navodi Metro, Večernji list, Siemens, Plivu, Ministarstvo financija, Agenciju za odgoj i obrazovanje, Hinu te Vladin ured za ljudska prava.

Najuspješnija škola stranih jezika koja se bavi isključivo poslovnim korisnicima, odnosno, isključivo tečajevima poslovnog jezika jest Halpet. Škola koja uspješno posluje deset godina, a osnovale su je dvije sestre – Petra Čolak i Melita Čolak Višnjić – jedina je uistinu uspješna strogo sektorska škola. Naime, Halpet nema nikakve planove za proširenje svoje djelatnosti na tečajeve za djecu ili građanstvo. Dokazala je svoju sposobnost i kvalitetu na području tečajeva poslovnog jezika i planira nastavak aktivnosti u toj tržišnoj niši.

Već smo osnovali ustanovu, ne pod imenom Halpet već pod imenom Metoda plus i imamo svu potrebnu papirlogiju. Jednom kad se Zakon o obrazovanju odraslih počne primjenjivati preostat će nam jedino da predamo zahtjev za certifikaciju od strane Ministarstva – objasnila je Melita Čolak Višnjić.

Halpet među svoje klijente ubraja velike tvrtke, poput Hypo Alpe-Adria-Banke, Zagrebačke banke, Privredne banke, Vipneta, Konzuma, Jamnice, Hrvatske ljetije, HEP-a, Coca-Cola Beveragesa, Sunce osiguranja i mnogih drugih. Na velike i snažne škole primjena pravilnika o obrazovanju odraslih vjerojatno neće mnogo utjecati, s obzirom na to da su one administrativno sredene i kvalitetno obavljaju posao. Pitanje je kako će novi pravilnici utjecati na škole srednje veličine i na one male, hoće li to uistinu biti njihov kraj. Međutim, čak i kad se pravilnici počnu primjenjivati odnosit će se na obrazovanje odraslih. A dodatno obrazovanje djece, pomalo paradoksalno, ostat će i dalje u području izvan bilo kojeg zakona.

Tog su problema svjesni i u školama stranih jezika, ali ističu da je već i donošenje Zakona o obrazovanju odraslih i uvrštavanje škola stranih jezika u njegov sadržaj velik napredak u odnosu na situaciju do sada. Agencija za obrazovanje odraslih, osnovana prošle godine, među svojim djelatnostima ima i zadatak praćenja, razvoja, vrednovanja i unapređenja obrazovanja odraslih te vođenje baze podataka i osiguravanje informacija za tijela državne uprave i nadležno ministarstvo o evidenciji i ostalim važnim podacima vezanim uz praćenje stanja i razvoj djelatnosti obrazovanja odraslih. Međutim, čak ni Agencija ne zna reći kad će imati bazu podataka, pa nam zato poručuju da će popis škola stranih jezika koje podučavaju odrasle imati u ‘dogledno vrijeme’.