Jedanput na godinu sezonci imaju prava kao i stalno zaposleni

Sa sezonskim radnicima poslodavac mora sklopiti ugovor o radu, isplaćivati im plaću uz obračun i ustegu propisanih javnih davanja. Ako rade nedjeljom i blagdanom ili prekovremeno, imaju pravo na povećanu plaću, a razdoblje provedeno u radnom odnosu uračunava se u mirovinski staž.

Propisi radnog prava omogućavaju nekoliko načina zapošljavanja i radnog angažiranja radnika u razdobljima vremenski ograničene povećane potrebe za radnicima. U praksi se najčešće rabi zasnivanje radnog odnosa na određeno vrijeme u razdoblju trajanja sezone i za premještanje stalno zaposlenih radnika iz jednog u drugo mjesto u kojem je za vrijeme sezone povećana potreba za radnicima.

Ugovor o radu na određeno vrijeme može se sklopiti za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen razlozima koji su opravdani rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja. U ugovoru o radu na određeno vrijeme obvezno se navodi trajanje ugovora, a ono se može vremenski odrediti (primjerice, na rok od tri mjeseca ili do određenog datuma) ili se može vezati uz ispunjenje neke činjenice (primjerice, dok traje sezona, povećani opseg posla i slično).

Zakonom je ograničeno najduže razdoblje za koje se može sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme za rad na istim poslovima na najduži tri godine, osim za zamjenu privremeno nezaposlenog radnika ili u posebnim slučajevima predviđenim kolektivnim ugovorom, kad ugovor na određeno vrijeme može trajati i dulje od tri godine. Kad je riječ o sezonskim poslovima, takav ugovor po prirodi stvari traje dok traju sezonski poslovi, ali stranke su ipak obvezne u njemu utanačiti razdoblje njegova trajanja.

Ugovor na određeno vrijeme može se sklopiti za rad na puno ili nepuno radno vrijeme. Puno radno vrijeme ne može iznositi više od 40 sati na tjedan. Poslodavac i radnik ugovaraju opseg tijekom radnog vremena za nepuno radno vrijeme, a najkraće je trajanje jedan sat na tjedan. I u ugovoru o radu na određeno vrijeme može se, ali ne mora, ugovoriti pokusni rad. Zakon o radu ograničava trajanje pokusnog rada na najviše šest mjeseci. Ako radnik nije zadovoljio tijekom tog razdoblja, prestaje mu radni odnos uz pravo na otkazni rok od najmanje sedam dana.

U slučaju kad su poslodavac i radnik sklopili ugovor o radu za stalne sezone poslove, što je poseban institut ugovora o radu na određeno vrijeme propisan Zakonom o radu, poslodavac je za radnika stalnog sezonca nakon prestanka njegova radnog odnosa dužan plaćati doprinos za produženo mirovinsko osiguranje. Obvezan je za radnika stalnog sezonca ispostaviti i obrasce R-5m i ID za cijelo vrijeme trajanja produženog mirovinskog osiguranja. Nakon prestanka radnog odnosa na određeno vrijeme radnik može ostvariti pravo na zdravstveno osiguranje ako se u 30 dana od prestanka radnog odnosa prijavi nadležnoj službi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. U tom slučaju radnik dobiva iskaznicu zdravstvenog osiguranika preko HZZO-a.

Mogućava poslodavca da jednostranom odlukom premjesti radnika na rad u drugo mjesto. Ako poslodavac ima interesa učiniti takvo što (privremeno, za vrijeme sezone ili možda trajno), nužna je pismena suglasnost radnika kojim se na određeni rok ili na neodređeno vrijeme mijenja odredba ugovora o radu o mjestu rada.

Ako poslodavac uputi radnika na rad u drugo mjesto, bilo privremeno ili na dulje vrijeme, a to je mjesto različito od prebivališta radnika, poslodavac mu može nadoknaditi povećane troškove. Obveza poslodavca da radniku nadoknadi povećane troškove koji nastaju zbog prelaska na rad u drugo mjesto uređuje se izvorima radnog prava (kolektivni ugovor, pravilnik o radu, ugovor o radu).

Poslodavac može radniku neporezivo isplaćivati naknadu za odvojeni život od obitelji, i to do 1.600 kn na mjesec. Naknada za odvojeni život od obitelji može se isplatiti u svim slučajevima kad je mjesto rada radnika različito od prebivališta njegove obitelji. Podsjećamo da u smislu poreznih propisa radnik samac, koji nije oženjen i nema djece, nema obitelj. U slučaju kad se u drugo mjesto rada upućuje samac, nema mogućnosti neporezive isplate naknade za odvojeni život od obitelji.

U svim slučajevima kad se radniku isplaćuje naknada za odvojeni život od obitelji, bilo u novcu, bilo podmirenjem troškova smještaja, isključuje se pravo na neporezivi dnevni iznos naknade za odvojeni život od obitelji ako su za te dane isplaćene dnevnice za službeni put. Dnevna naknada za odvojeni život od obitelji izračunava se tako da se mjesečna naknada podijeli s brojem dana u mjesecu u kojem se naknada isplaćuje.

Ako je riječ o prirodi djelatnosti poslodavca povezanoj s terenskim radom, a radnik se upućuje na rad na teren koji je najmanje 30 kilometara udaljen od prebivališta radnika i od sjedišta poslodavca, odnosno njegove poslovne jedinice, može se neoporezivo isplaćivati terenski dodatak do 1.700 kn na dan. Osim terenskog dodatka, radniku se može osigurati i smještaj, za koji se troškovi, koje snosi poslodavac, u smislu poreznih propisa ne uključuju u dopušteni neoporezivi iznos terenskog dodatka. Dakle, radniku upućenom na teren može se neoporezivo isplatiti i terenski dodatak i posebno priznati trošak smještaja. Isplaćuje li se terenski dodatak, nema uvjeta za isplatu neoporezive naknade za odvojeni život ni za isplatu dnevica za službeni put.