Na robu koja je predmet reeksportnog posla ne plaćaju se carina i PDV, što proizlazi iz činjenice da se ta roba ne pušta u slobodan promet u RH, nego je namijenjena ponovnom izvozu. Prema vanjskotrgovinskim propisima poslovi reeksporta svrstani su među posredovanje u trgovini s inozemstvom, ali ih uvjetno možemo nazvati poslovima reeksporta.
Drugim riječima, carinski i vanjskotrgovinski propisi reeksport i posredovanje u trgovini s inozemstvom smatraju istim poslom, iako se u praksi češće koristi izraz reeksport. Za razliku od neizravnog reeksporta pri kojemu roba ulazi u hrvatsko carinsko područje, u izravnu reeksportu roba to nije slučaj, nego trgovac kupuje određenu robu u inozemstvu i istu robu neposredno (pre)prodaje u treću zemlju.
U tom se slučaju plaćanja (za kupljenu robu) i naplate (za prodanu robu) obavljaju putem faktura i preko banaka ovlaštenih za poslove s inozemstvom. Dokumentacijski postupak uvozno-izvoznog carinjenja ne obavlja se pri izvoznom reeksportu.
Poslovi neizravnog reeksporta kod kojih roba ulazi u carinsko područje RH, mogu se provesti na dva načina: u unutarnjoj i na graničnoj carinarnici. Kod postupka u unutarnjoj carinarnici nužno je da reeksporter posjeduje privatno carinsko skladište tipa ‘D’ registrirano pri Carinskoj upravi RH te da ima bankovnu carinsku garanciju kao jamstvo za namirenje carinskoga duga.
