Dvadeset posto turista u svijetu mlađe je od trideset godina. S ruksacima na leđima obilaze globus, ali u Zagrebu ih čeka samo 300 do 400 jeftinijih turističkih ležajeva.
Josip Puceković i Domagoj Vidaković odlučili su se baviti turizmom u Zagrebu. Hostel Carpe Diem u Šufflayevoj ulici u užem središtu grada imat će 16 ležajeva u četiri sobe i osnovnu ponudu koju nudi takav tip smještaja. Ipak, ta inicijativa neće znatnije pridonijeti povećanju sve potrebnijeg smještaja za studente i mladež.
Putujući po Europi, ta su dva mladića shvatila da su, gdje god su se našla, mogla za simboličnih deset do dvadeset eura pronaći pristojan smještaj za nekoliko dana. Znajući kakva je situacija u Zagrebu, u kojem takve vrste smještaja nedostaje već godinama, pokrenuli su vlastiti biznis. Vlasnica kuće preuredene u hostel izašla im je u susret i oprostila im najamnu za prva dva mjeseca, koliko je trajalo preuređenje. S obzirom na nedostatak sluha gradskih vlasti za promociju takve vrste turizma, njihov je projekt samostalna inicijativa. Grad, naime, za sada još nema ozbiljniju strategiju za razvoj jeftinijih smještajnih i ostalih kapaciteta.
Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, Hrvatska ima sedam hostela, od kojih su tri u Zagrebu, s ukupno tristotinjak ležajeva. Pribrojimo li tome još sedam ili osam objekata koji su registrirani kao obrti, ali pružaju istu ili sličnu uslugu, dolazimo do brojke od četiri stotine ležajeva za grad s 800 tisuća stanovnika.
Turistička zajednica u svoj statistički prikaz u smještaj za mlađe ubraja i studentske domove, pa tako prema njoj Zagreb ima nešto više od sedam tisuća ležajeva. No, ta velika ponuda jeftinijih kreveta traje tek nešto više od mjesec dana, ljeti, dok nema nastave na fakultetima. Primjerice, zemlje s otprilike istim brojem stanovnika imaju mnogo više hostela. U Danskoj ih je 73, Norveškoj 66, Austriji 92, a Estoniji, s nešto više od milijun stanovnika, 15. Susjedi su također bolji od nas: Slovenija ima, prema podacima međunarodne udruge Hostelling International, 31 hostel.
Dražen Gečević, glavni tajnik Hrvatskoga hostelskog i ferijalnog saveza, neprofitne udruge koja promovira hostele i sadržaje za mlađe u nas, kaže da, otkad im je 2002. predan na upravljanje najveći hostel u Zagrebu, onaj u Petrinjskoj ulici, imaju spreman projekt obnove, ali on još do danas nije realiziran. Naime, vlasnički odnosi nisu posve riješeni i iako Grad svake godine daje obećanje da će platiti odštetu bivšim vlasnicima, pomaka nema. Svi planovi stoje iako Savez ima gotov projekt i osigurano neovisno financiranje od poslovnih banaka. Tako se događa da se, kao za nedavno održanog Svjetskog prvenstva u stolnom tenisu, turiste smješta u Karlovac ili Ogulin zbog nedostatka kreveta. Objekt u Petrinjskoj, iako derutan i neuređen, ljeti je popunjen više od osamdeset, a zimi više od pedeset posto. Primjerice, Rijeka je uvidjela potrebu ponude za mlađe, pa je za hostel u tom gradu, čim se za to pronašla primjerena lokalizacija, bivši dječji vrtić u središtu grada uređen za nešto manje od godine dana.
