Ulaganja u nekretnine u Europi poslovno su područje koje vrtoglavo raste. Ako se ispune prognoze poput one European Real Estate Publishersa, prema kojoj će ovogodišnja razina prekograničnih investicija u europske nekretnine dosegnuti 230 milijardi eura, to će značiti rast od čak 40 posto u usporedbi s 2005. godinom. Tri najveća tržišta ostaju Velika Britanija, Njemačka i Francuska (Njemačka je lani pretekla Francusku). Rusija postaje vrlo atraktivna zemlja za srednje i manje ulagače. Investitori koji ne izbjegavaju ni mala tržišta, podrobnosu upoznati sa šansama, rizicima i ukupnim okruženjem u svim europskim zemljama. Ciljevi su im različiti – posebno su im omiljeni trgovinski centri, zatim uredski prostor, industrijske lokacije, stambeni kompleksi, hoteli i ostali turistički objekti itd.
Iako Zagreb nije u prvoj ligi najatraktivnijih europskih lokacija za veće investitore u nekretnine, glavni grad Hrvatske više nije skriveno blago poznato samo rijetkim spremnima na rizik, a nije ni izgubio na atraktivnosti, što se nekim gradovima ponekad događa, primjerice zbog zasićenosti tržišta, ukupnih gospodarskih ili političkih razloga. Konkretno, Zagreb u studiji Emerging Trends in Real Estate Europe 2007 relativno često spominju poslovni ljudi iz grane kao ‘odrednicu koja zaslužuje pozornost’. Nakon Bukurešta i Sofije, gradova koji su ove godine pobudili nešto više zanimanja zbog pristupa Rumunjske i Bugarske EU i ukupne gospodarske živahnosti tih dviju država, Zagreb prema aktualnom imidžu društvo prave Kijev, Vilnius, Bratislava i St. Peterburg.
Prvu ligu europskih nekretnina predvodi Pariz. Nakon dvije godine stagnacije očekivanja glede Pariza porasla su zbog općega gospodarskog rasta za koji se vjeruje da će biti dugotrajniji. I u ostalim se top-ten gradovima – Londonu, Stockholmu, Münchenu, Helsinkiju, Madridu, Barceloni, Hamburgu i Kopenhagenu – očekuje da ovogodišnji Risk-Adjusted Total Return Prospects (RATRP) bude 6 do 6,5 posto. U grupi iza vodeće desetorice su gradovi za koje također većina stručnjaka smatra da su mjesta u koja treba ulagati. U Istanbulu, Edinburghu, Zürichu, Milanu, Beču, Pragu, Bruxellesu, Rimu Moskvi i Dublinu očekuje se 5,5 do 6 posto RATRP-a. Nešto manji prinos (oko 5 posto) očekuje se u Lisabonu, Varšavi, Ateni, Budimpešti, Berlinu, Amsterdamu i Frankfurtu.
Općenito, Hrvatska se i ove godine smatra jednim od odredišta posebno zanimljivog turističkog (emerging tourist destinations), pri čemu joj je najveći adut ljepta obale. Inozemni analitičari kažu da je riječ o relativno malom tržištu koje dobrim dijelom kontroliraju lokalni igrači koji ga razumiju i tu su već neko vrijeme aktivni. Smatra se također da u Hrvatskoj još postoje veliki izgledi za dobre investicije u hotele i ostalu infrastrukturu prijeku potrebnu za provođenje slobodnog vremena.
Bugarska također ovdje dobro kotira, kao i neki velegradovi Jugoistočne Europe, ponajprije Beograd, Bukurešt i Sofija. Europski sektor gostoprimestva (hospitality sector) imao je prošle godine skokovit rast. Procjenjuje se da su ukupne domaće i inozemne investicije u nove hotele na kontinentu u 2006. premašile 200 milijardi eura. Trend se nastavlja i ljetos, a očekivanja su ista i za iduće dvije godine. Za takav razvoj događaja zaslužni su sve zainteresirani privatni investitori, kao i sve veća ponuda glede financiranja dugova.
Hoteli u turistički razvijenijim regijama kao i poslovni hoteli u većim gradovima ostaju glavni izbor ulagača u smještajne kapacitete. Ponuda prilagođena segmentu starijih gostiju u posljednje je vrijeme sve popularnija ulaga-
Od europskih država na toplim morima, Portugal ima više zanimljivih lokacija za hotelske projekte. To vrijedi i za naizgled previše betonirano španjolsko priobalje. Ondje je očita težnja za poboljšanjem kvalitete postojećih kapaciteta, u skladu s povećanom potražnjom za boljim hotelima.
