KOMUNALIJE i prostorno planiranje najlakše se izdvajaju

Da je država jednako loš gospodar kao i poslodavac čuje se svako malo, a česta su i upozorenja raznih nevladinih udruga da bi se takvo stanje lako moglo promijeniti kad bi državna uprava angažirala stručnjake i profesionalce da obavljaju poslove za koje njoj nedostaje znanja. Premda se jedinice lokalne samouprave posljednjih godina sve češće služe outsourcingom radi boljeg upravljanja životnim funkcijama županija, gradova i općina, prostora za napredak ima mnogo. Dok je vani, primjerice uobičajeno da jedinice lokalne samouprave povjeravaju svoje komunalne usluge vanjskim izvršiteljima, u nas mnogi takve poslove doživljavaju nepraktičnim. Dio razloga leži i u Zakonu o javnoj nabavi koji lokalnoj samoupravi ograničava mogućnosti eksternalizacije.

U Hrvatskoj u kojoj na 56,5 tisuća četvornih kilometara živi 4,3 milijuna stanovnika, postoje 422 općine, 122 grada i 20 županija uz glavni grad Zagreb koji ima status i grada i županije. Prema Zakonu o lokalnoj i područnoj samoupravi iz 2001. godine jedinice lokalne samouprave dužne su obavljati određene lokalne poslove kojima se neposredno zadovoljavaju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljene državnim tijelima. Među zadacima lokalne samouprave tako je uređenje naselja i stanovanje, prostorno i urbanističko planiranje, komunalne djelatnosti, briga o djeci, socijalna skrb, primarna zdravstvena zaštita, odgoj i osnovno obrazovanje, kultura, tjelesna kultura i sport, zaštita potrošača, zaštita i unapređenje prirodnog okoliša, protupožarni i civilna zaštita. Uz to, Zakon ovlašćuje gradove s više od 30.000 stanovnika da obavljaju dodatne poslove koji se odnose na školstvo, zdravstvo, prostorno i urbanističko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu.

Osim obveznih poslova, jedinice lokalne i samouprave mogu građanima pružati i neobvezne usluge kao što su, među ostalim, dnevna briga o djeci i dječjim vrtićima, socijalna skrb, briga o starijim građanima, skladištima za životinje i usluge zaštite. Djelomično mogu financirati takvu vrstu usluge putem potpora, ugovora o pružanju usluga ili ‘in-kind’ donacija, obično lokalnim nevladim organizacijama – objašnjava Mirna Karzen, direktorica tvrtke Karzen i Karzen za konzulting i project management te koordinatorica Udruge poslovnih konzultanata. U sklopu programa pod potporom USAID-a, Mirna Karzen je pripremila i istraživanje Outsourcing lokalne samouprave i uprave za Urban Institute.

Premda se outsourcing naveliko primjenjuje u gradovima i općinama diljem Hrvatske, ističe Mirna Karzen, izdvajanje iz lokalne samouprave i dalje se čini prilično nepoznatim područjem koje se bavi ponajprije komunalnim uslugama i prostornim planiranjem. Projekt reforme lokalne samouprave (PRLS), u kojemu je Mirna Karzen u sklopu Urban Institutea aktivno sudjelovala, postavio si je za cilj promicati outsourcing kao način povećanja djelotvornosti lokalne samouprave. Podsjećaju da se outsourcing danas u svijetu smatra učinkovitijim i isplativijim načinom upravljanja.

Prema istraživanju konzultanta Antona Vidasu provedenom prije dvije godine, gotovo sve jedinice lokalne samouprave vanjskim su se ugovarali planirale riješiti poslova kao što su gradnja komunalne infrastrukture i objekata opće namjene (kapitalne investicije). Veći broj jedinica lokalne samouprave našli su vanjskim partnerima povjeriti dimnjačarske i grobljanske usluge, a neke su željele potražiti pružatelje outsourcing usluga na područjima izrade web stranice, naplate parkinga, informatizacije i računalnog umrežavanja, restrukturiranja i privatizacije vlastitog poduzeća, formiranja centra za malo i srednje poduzetništvo, uređenja dvoreda, gradnje javnih sadržaja, koncesija za javnu garažu, formiranja industrijske zone, higijeničkih usluga, projektiranja, edukacije građana, reorganizacije gradske uprave, distribucije plina, reorganizacije vlastitog pogona, formiranja zajednice sportskih udruga radi realizacije sportskog programa, računovodstvenih usluga i čišćenja uredskog prostora.