Home / Tvrtke i tržišta / Prihvaćanje načela novog pristupa u Sloveniji

Prihvaćanje načela novog pristupa u Sloveniji

Tijekom analize usklađenosti određena su prioritetna područja kad je riječ o prihvaćanju normi i načela koja osiguravaju otvorenu trgovinu sa zemljama članicama EU. Najveći je prioritet postalo prihvaćanje smjernica novog pristupa za sektore proglašene strateški važnima.

Izreka da je s druge strane trava zelenija u slučaju Hrvatske i susjedne Slovenije i ima nekog smisla. Članstvo u EU, odnosno prihvaćanje svih potrebnih zahtjeva, učinilo je slovensko tržište primamljivim za strana ulaganja, ali i intenziviralo vanjskotrgovinsku razmjenu sa zemljama članicama. Slovenija je tradicionalno orijentirana na tržišta zapadnih zemalja i najviše trguje s Njemačkom, Austrijom, Italijom i Francuskom. S vremenom je tako i cjelokupna državna ekonomija postala zapravo ovisna o razmjeni, a da je to tako svjedoči podatak prema kojem trgovina iznosi 38,15 milijardi dolara, dok je ukupni BDP 45 milijardi dolara (2005.). Slovenija najvećim dijelom (dvije trećine) trguje sa zemljama članicama EU, stoga i nije čudno što je prihvaćanje novog pristupa bilo prioritetno pitanje tijekom pristupanja.

Tijekom analize usklađenosti 1999. Vlada je odredila prioritetna područja kad je riječ o prihvaćanju normi i načela koja osiguravaju otvorenu trgovinu sa zemljama članicama EU. Najveći je prioritet postalo prihvaćanje načela novog pristupa za sektore proglašene strateški važnima i u kojima Slovenija može ravnopravno konkurirati razvijenim, europskim zemljama. U kategoriju visokog prioriteta svrstane su smjernice za niski napon, plinske uređaje, medicinske uređaje, građevinske proizvode te osobna zaštitna sredstva. U kategoriji srednjeg prioriteta našle su se smjernice koje se odnose na industrijske sektore u kojima Slovenija ne vidi stratešku važnost ili, pak, nema dovoljno dobro razrađenu strategiju i ne postiže zadovoljavajući rezultate izvan domaćeg tržišta. U tu se skupinu ubrajaju i dizala jer u Sloveniji postoji tek nekoliko manjih domaćih tvrtki, a najveći dio tržišta zauzimaju multinacionalne kompanije. Osim dizala, Vlada je procijenila da slabe rezultate postiže i u dijelu proizvodnje tlačnih uređaja te igračaka.

Već do 2002. Slovenija se s većim dijelom tehnički uskladila s EU, a godinu poslije potpisano je i protokol PECA (protokol o ocjenjivanju sukladnosti) koji osigurava slobodnu trgovinu dobrima i funkcionaliranje internog EU tržišta u Sloveniji. Potpisani protokol odnosio se na područja električnih uređaja, strojeva i plinskih uređaja, a drugi, potpisan 2004., omogućavao je izvoz osobnih zaštitnih sredstava, građevinskih proizvoda, medicinskih uređaja te radijske i telekomunikacijske terminalne opreme. Slovenija danas ravnopravno sudjeluje u pripremi i donošenju novih europskih legislativa. Njezinu ulogu smatraju iznimno važnom jer zastupa interes zemlje s, gledano u svjetskim okvirima, relativno malom industrijom.