Home / Tvrtke i tržišta / SAMO BRENĐ, planiranje i kontrola moraju ostati u tvrtki

SAMO BRENĐ, planiranje i kontrola moraju ostati u tvrtki

Mnoge velike hrvatske tvrtke još tragaju za specijaliziranim partnerima radi eksternalizacije internih kantina, za facility i fleet menadžmentom. Otvoren je prostor za pojavu novih tvrtki koje bi objedinile sitne poslove koje sada pružaju sitni dobavljači.

U Hrvatskoj već postoji razvijeno tržište vanjskih usluga ili outsourcinga, a dobra perspektiva za daljnji razvoj niša je, prema mišljenju hrvatskih analitičara, u IT-u, privremenom zapošljavanju, logistici, call centrima, financijama i računovodstvu, čišćenju i održavanju unutarnjih i vanjskih prostora, čuvanju objekata.

Velike tvrtke usmjeravaju se na temeljnu djelatnost kako bi smanjile troškove i povećale profitabilnost. Male tvrtke nemaju financijske snage niti potrebe držati odjele kao što su računovodstvo, pozivnih centara, održavanja i čišćenja prostora. Što se tiče ponude, stvari se poboljšavaju jer na tržištu nastaju i razvijaju se sve kvalitetnija specijalizirana poduzeća za pružanje vanjskih usluga – ističe mr. Hrvoje Patajac, voditelj Odjela kontrolinga u Adris grupi, gdje radi na strateškom planiranju i odlučivanju.

Postoje potencijali za osnivanje novih specijaliziranih tvrtki za outsourcing u Hrvatskoj, ističe dr. Borislav Gašo, konzultant iz hrvatskog ureda McKinseyja, jer mnoge velike hrvatske tvrtke još tragaju za specijaliziranim partnerima za eksternalizaciju internih kantina (catering), facility menadžmentom (tehničko i higijensko održavanje zgrada) i fleet menadžmentom (financiranje, održavanje i upravljanje voznim parkom).

Velika hrvatska poduzeća koja, recimo, žele eksternalizirati facility menadžment, u pravilu imaju na raspolaganju jako mnogo sitnih dobavljača što komplicira nabavni proces, proces upravljanja i koordiniranja te kontrolu kvalitete.

Tvrtke koje u svojoj niši uspiju zadovoljiti klijente bit će u tim aspektima uspješne – objašnjava dr. Gašo.

Prostor za eksternalizaciju poslova u Hrvatskoj širi se jer tvrtke sve više prihvaćaju eksternalizaciju i kao način na koji se može podići i razina usluge. Upotreba outsourcinga ovisi o kvaliteti ponude na tržištu vanjskih usluga, a i o pritisku vlasnika na povećanje zarade.

Pri donošenju odluke o eksternalizaciji poslovanja, osobito kod složenijih aktivnosti, poduzeće treba detaljno odrediti obuhvat posla, zahtjevanu razinu usluge i.

Analitičari predviđaju da će se samo do 2015. godine četiri milijuna poslova takozvanih bijelih ovrata iz SAD-a izdvojiti u druge zemlje. Danas se broj takvih poslova kreće oko 350.000. Prema izvještajima Electronic Data Systema objavljenom ove godine, Indija, Filipini, Rusija, Kina, Kanada, Meksiko i Irska zemlje su koje će američkim kompanijama i dalje omogućavati najbolju alternativu u outsourcingu poslova. Indiji u prilog govori činjenica da tamo godišnje diplomira otprilike 75.000 IT stručnjaka, a svake godine fakultet završava dva milijuna Indijaca koji govore engleski jezik. Drugi razlog outsourcinga poslova je niska cijena rada pa se godišnja prosječna plaća za informatičare kreće u rasponu od 5.000 do 12.000 dolara. Na Filipinima svake godine stručne studije završi 380.000 stručnjaka, a Vlada daje povlastice kompanijama koje odluče osnovati outsourcing centre u njihovim IT parkovima. Treća na listi je Rusija koja je stvorila svoju nišu u outsourcingu softverske tehnologije. Glavni tehnički centri nalaze se u Moskvi, Novosibirsku i u Petrogradu. Kina također ima svoju outsourcing nišu na svjetskom tržištu – najmnogoljudnija zemlja na svijetu ima radnike osposobljene za unapređenje procesa transakcija i za vođenje softverskog razvoja. Jedina zapadnoeuropska zemlja koja se našla na listi je Irska koja u outsourcingu poslova nudi softverski razvoj i pozivne centre.

Trend razvoja outsourcinga, čini se, širi se izvan kompanijskih okvira pa je stvorena jedna nova niša outsourcing industrije: eksternalizacija osobnih poslova. Kao i kod outsourcinga kompanije, u tom području vrijede ista pravila igre: treba uspoređivati troškove, razinu kvalitete usluge te sigurnost vanjske usluge i vlastitog obavljanja posla. Uz taj trend među malim i srednjim velikim kompanijama iz različitih sektora sve se više traži korištenje vanjskih helpdeskova za pomoć u svakodnevnim problemima vezanim uz informatičku tehnologiju. Prema nedavno objavljenom američkom istraživanju, svjetsko je tržište u tom segmentu lani ostvarilo 1,3 milijardi dolara, a godišnje se povećava 15 posto i očekuje se da bi 2010. godine moglo iznositi gotovo 2,2 milijardi dolara. Pretpostavlja se da će mala i srednja poduzeća 2011. godine činiti dvije trećine eksternaliziranih helpdeskova, dok danas čine četvrtinu. Dobra osnova za razvoj te IT niše jest činjenica da se mala i srednje velika poduzeća svakodnevno suočavaju sa sve složenijim uredskim tehnologijama, a ne mogu podnijeti teret zapošljavanja velikog broja IT stručnjaka.

Mnoge američke IT kompanije, poput CenterBeama, All Covereda i MindShift Technologiesa, koje su se proširile proteklih godina, danas malim kompanijama nude duge liste usluga pod ugovorom u trajanju od jedne do tri godine, a mjesečno plaćanje ovisi o broju zapošlenika i vrsti usluga. Outsourcingu za potrebe malih i srednjih kompanija pridružuju se i velike tvrtke kao što su IBM, HP, Microsoft, koje su dosad ponajprije poslovale s velikim kompanijama i sklapale ugovore vrijedne nekoliko milijardi dolara.