-
Koji je cilj osnivanja Udruge HR+ i tko su njezini članovi? Udruga HR+ odnosno Napredna Hrvatska okupila je stranački i nestranački orijentirane ekonomiste. Ti se ljudi prije svega bave ekonomijom i ne promišljaju njezinu problematiku na način od danas do sutra ili od izbora do izbora, već imaju na umu dugoročno razdoblje. Svako razmišljanje o ekonomiji na razdoblje od dvije ili četiri godine u startu je osuđeno na neuspjeh. Okupili smo brojne ljude angažirane u pojedinim strankama koji se žele nametnuti i ostvariti određene ideje na dugoročno razdoblje neopterećeni dnevno-političkom situacijom. Hrvatskoj treba ekonomski konsenzus u vezi s politikom koja neće biti natjecateljska u negativnom nego u pozitivnom smislu, te usuglašena politika nastala u sklopu cjelovitoga gospodarskog promišljanja na dulje razdoblje. Upravni odbor udruge čine predsjedavajući Mato Crkvenac, dopredsjednik sam ja, tu su Žarko Primorac, Slobodan Ljubičić, Damir Novotny, Neven Mimica i niz drugih istaknutih stručnjaka. Posebno treba naglasiti da nam se pridružio znatan broj mladih ali već afirmiranih ljudi iz poduzeća i banaka u Hrvatskoj.
-
Tko je inicirao osnivanje udruge? Inicijativa za osnivanje udruge potekla je od Crkvenca, Ljubičića i mene. Taj smo spoj zamislili kao kombinaciju znanstvenoga i praktičnog pristupa.
-
U Zagrebačkom holdingu ste zaduženi za provedbu projekta izdavanje obveznica tvrtke. U kojoj je fazi njihovo izdanje? Holding je prvo poduzeće iz Hrvatske koje izlazi s Eurobondom, prodajemo u Londonu, Bruxellesu i drugim europskim gradovima. Reakcija investitora je odlična, a i prije nego što smo krenuli 30 posto obveznica prodali smo Europskoj banci za obnovu i razvoj. Ima još nekoliko velikih investicijskih banaka koje su zainteresirane. Krajnji rok za realizaciju je sljedećih mjeseci dana. Imat ćemo 300 milijuna eura kapitala za financiranje kapitalnih projekata u Gradu Zagrebu, što je značajan investicijski zamašnjak i u nacionalnim okvirima.
-
Koji su to projekti? Novac ćemo uložiti u nekoliko strateških projekata. Prije svega riječ je o cjelokupnoj infrastrukturi vodoopskrbe i odvodnje, ostali projekti odnose se na obnovu javnog prijevoza te refinanciranje postojećih kreditnih aranžmana prema nekim povoljnijima.
-
Kako ocjenjujete ekonomske programe koje su nedavno ponudile stranke u Hrvatskoj? Općenito gledajući, programi kao programi prihvatljivi su. Većinom su satkani od dobrih želja i dobrih namjera. Međutim, za uspjeh i pojačanje u gospodarskom okruženju treba nešto više i jače. Potrebna je sinergija konsenzusa svih partnera u društvu i sinergija volje građana da vjeruju u program koji im se nudi, a taj program valja raditi bez fige u džepu. Stoga ćemo mi izazivati s posve stručnim programom koji se mora temeljiti na konsenzusu svih zainteresiranih društvenih činitelja s jasnim ciljevima i vremenskim dimenzijama. Program će biti usmjeren na redefiniranje gospodarske strategije s potpunim osloncem na interakciju financijskoga i realnog sektora. Preduvjet je takvoga razmišljanja utežiti reformski vladu, spremnu znanjem, uvjerljivošću i sposobnošću provesti zacrtane ekonomske ciljeve. Stoga nam u idućem razdoblju treba vlada spremna i izgubiti na idućim izborima, ali kadra provesti ekonomske zahvate koji će rezultirati razvojem društva i države.
Treba nam vlada spremna i na gubitak izbora zbog ekonomskih reformi
Kako objašnjavate optužbe koje se javljaju u posljednje vrijeme da je reforma kriva za stanje tzv. novih umirovljenika? Nije mirovinska reforma kriva za niske mirovine niti je ona na bilo koji način utjecala na sadašnje umirovljenike, bili oni novi ili stari. Model koji je postavljen na tri stupa strateški je model. Naravno, i novi su umirovljenici zaslužili pristojne mirovine, međutim to nije ni u kakvoj vezi s provedenom reformom. To što se sada zahtijeva u vezi s isplatom i mirovinskim davanjima mora se temeljiti na izvoru tih sredstava. Ako se ona ne temelje na izvorima, doći će se do točke na kojoj će se kratkoročno ili jednokratno problem riješiti, ali dugoročno će nastati kao u gospodarstvu i ekonomiji. Mora se postići konsenzus kako bi mirovine dosegnule normalnu razinu jer su ljudi u mirovini to i zaslužili, a istodobno se ne može ići iznad ekonomske snage ove zemlje. Mirovine će rasti samo onoliko koliki će biti rast BDP-a. Problem starih i novih umirovljenika nije problem mirovinskog, već fiskalnog sustava.
Treba li Hrvatskoj nova porezna reforma? Naš je porezni sustav zapravo postavljen dobro, ali zbog navedenih činjenica valjat će učiniti prilične zahvate pa ne znam da li da to nazovem reformom ili da upotrijebim neki blazi izraz. Dakle, u poreznom smislu treba naglasiti nekoliko strateških odrednica koje će oblikovati i promijeniti u poreznom sustavu, a to su prije svega povećano oporezivanje potrošnje, i to ponajprije luksuznih dijelova potrošnje i onih za život manje važnih roba, smanjenje poreznog pritiska na poslovne aktivnosti i doda li se tome mogućnost rješavanja novih i starih umirovljenika dijelom kroz porezni, a dijelom kroz komercijalno-fondovski sustav, imamo sve elemente za sveobuhvatni rad na poreznom sustavu. Udrugu HR+ priprema dokument smjernica za poreznu politiku koji ćemo uskoro prezentirati.
Razmišljate li o ulasku u novu Vladu ako SDP pobijedi na izborima? U ovom sam trenutku u potpunosti usredotočena na rad u Holdingu gdje svi zajedno radimo dugo i strateški dobar posao. SDP dobro plovi prema krajnjem cilju, a to je pobjeda na predstojecim izborima i svi mi u SDP-u smo spremni svako na svojoj razini dati obol toj pobjedi, ali i sudjelovati u teškom zadatku provođenja reformskih zahvata. Osobno sam spremam sudjelovati u Vladi koja će biti stručna i reformska.
