Uz nove vrijednosti i nove vinske kvalitete

Jamnica, čiji je vinski dio Mladina, Belje, Kutjevo, Badel, Vupik, Istravino i Agrolaguna pokazuju da se s vinom i od vina može živjeti i zaraditi. Posebno to veseli kada je riječ o Belju, čija je graševina berbe 2006. bila šampion Festivala graševine održanog u drugoj polovici svibnja u Kutjevu.

Čak je sedam velikih tvrtki koje u svom portfelju imaju i proizvodnju vina svrstano među 500 najvećih stvaratelja nove vrijednosti u Hrvatskoj u 2006. godini. To su Jamnica, čiji je vinski dio Mladina, na 56. mjestu, Belje na 69., Kutjevo na 123., Badel na 155., Vupik na 156., Istravino na 333. i Agrolaguna na 340. mjestu. Za neke od njih posebno veseli činjenica da nove vrijednosti stvaraju i novom kvalitetom svojih vina. Ove se godine to prije svega odnosi na Belje, čija je graševina berbe 2006. bila šampion Festivala graševine održanog u drugoj polovici svibnja u Kutjevu.

Chardonnay izborne berbe 2006. osvojio je veliku zlatnu medalju na 4. ocjenjivanju vina Podunavlja i Slavonije, a prošlogodišnji beljski chardonnayi osvojili su zlata i na Vinoviti u kategorijama polusuhih i poluslatkih vina. Vesele priznanja toj tvrtki, a još i više kvaliteta njihovih vina, zato što se praktički do prošle godine samo na spomen njihovih vina naprosto okretala glava. Kvaliteta baranjskih vino građa nikada nije bila sporna, a ostale je probleme očigledno riješila financijska injekcija Agrokora, koji je preuzeo tvrtku.

Belje se ne bavi samo vinom, ali ima gotovo 500 hektara vinograda na Banskoj kosi, koja je među najboljim baranjskim vinogradarskim položajima. Vinogradima dominira graševina, a prije dvije godine su 23 hektara posadena i rajnskim rizlingom i svim pinotom. Godinu dana ranije čak je 59 hektara zasađeno crnim sortama, koje će na godinu biti u rodu. Bit će iznimno zanimljivo vidjeti kako će se beljski podrumari snaći sa zahtjevnim crnim pinotom, primjerice. Velikim kvalitativnim skokom lani je iznenadila Agrolaguna svojom ekskluzivnom etiketom Festiga. Imali su najbolje ocijenjeni cabernet sauvignon na Vinistri.

Bila je to berba 2003. godine, a isti rezultat ponovili i na ovogodišnjoj Vinistri, ali dvije godine mladim cabernetom. Festiga im je prepoznatljiva etiketa pod kojom prodaju i iznimno zanimljivo vino muškat ruža. Riječ je o ‘slatkišu’ od inače dosta rijetkoga crvenog muškata, kojeg ima čak i na policama Konzumovih trgovina, gdje stoji mjesecima u iznimno lošim uvjetima.

S obzirom na velika ulaganja u vinograde, podrume, ali i ljude koji se bave grožđem i vinima, Agrokor bi morao malo uložiti i u plasman barem svojih najboljih vina kroz svoj trgovački lanac. Agrokor treba uložiti svakako i u Mladinu, jaskanskoga vinskog proizvođača koji nikako da izjednači kvalitetu vina koja se ponekad popiju u biranom društvu s onima koja se čak i u njihovom podrumu mogu kupiti, a kamoli s onima koja su na policama ostalih trgovina.

Kutjevo i Badel vinski su se odavno dokazali. Badel je lani hračio vinkim ocjenjivanjima u Italiji i Francuskoj sa svojim Ivanom Dolcem berbe 2003. godine, a prijatelje je, pak, šarmirao godinu dana mladom križevačkom graševinom iz novih hrastovih bačvica. Kutjevo je ove godine napokon i mirnom graševinom pod etiketom de Gotha dobilo priznanja koja to lijepo vino zaslužuje. A ledenom berbom graševine i izbornom berbom bobica traminca šampionske titule odnosi gdje god se pojavljuje u Hrvatskoj, a barem zlatne medalje po europskim ocjenjivanjima. Veseli što je riječ o vinima kojih ima na tržištu, nisu dakle proizvedena u količinama od nekoliko stotina boca. Ledene i izborne berbe nisu svima dostupne, jer stojte i više od 500 kuna po bočici od 0,375 litara, ali i takva je cijena potpuno opravdana.

Riječ je o velikim vinima u svjetskim razmjerima.