Doigravanje

Otkako je prije dva tjedna Zagrebačka banka priopćila da Tea Martinčić napušta njezinu Upravu, nigdje se nije moglo ništa načuti o njezinu novome radnome mjestu. Nagađa se, što i jest vjerojatni slijed, da je novi posao pronašla kod konkurencije, no u bankarskim krugovima nitko o tome nije ništa čuo. Moglo se doznati samo da je uoči odlaska iz Zagrebačke banke Martinčić razmatrala nekoliko otvorenih ponuda, od kojih bar jedna nije bila vezana uz finančijski sektor.

U novom broju Nacionala prvi se put u javnosti pojavila informacija o mogućnosti da mađarski MOL proda svoj 25-postotni vlasnički udjel u Ini i da o tome već pregovara s ruskim Gazpromneftom. O navodnu MOL-ovu nezadovoljstvu dugo se spekuliralo iako su i njegovi predstavnici i čelni ljudi Ine uvijek isticali odličnu suradnju. U MOL-u su demantirali vijest o prodaji udjela u Ini. – MOL ne vodi takve razgovore. Naše partnerstvo s Inom dobro funkcionira, a MOL svoj udjel u Ini smatra strateškim interesom – odgovorio je Szabolcs I. Ferencz, direktor Korporativnih komunikacija Grupe MOL.

Energetski summit Jugoistočne Europe trebao bi se održati u nedjelju, 24. lipnja u Hotelu Westin. Na sastanak su pozvani uvaženi gosti, sve redom predsjednici – Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije, Srbije, Albanije, Grčke, Bugarske i Rumunjske. Pozvan je i ruski predsjednik Vladimir Putin, a vjerojatno će na sastanku sjediti i predstavnici Europske komisije i Organizacije zemalja izvoznika nafta. U Redu predsjednika RH, koji organizira skup, međutim, još u utorku nisu znali u koliko sati počinje summit. Ljubazna tajnica objasnila nam je da još nije napravljen raspored i stoga se ne zna kad će summit početi. Uputila nas je da nazovemo kasnije u tjednu. Dobivaju li isti odgovor i predsjednici?

Europska banka za obnovu i razvoj i International Finance Corporation, investicijski fond Svjetske banke, uložit će 130 milijuna eura u tvrtku GSHR Holdings Limited, koja je vlasnik grupe Jadranski luksuzni hoteli na čelu s Goranom Štrokom. Investicija uključuje kreditna sredstva i ulaganje u dionički kapital tvrtke te će se koristiti za razvoj hotela JIH-a. Sindicirani kredit iznosi 93 milijuna eura, od čega 38 milijuna eura daje Hypo Alpe-Adria banka. Za ostalih 37 milijuna eura EBRD je dobio 25,1 posto, a IFC 12 posto dioničkoga kapitala u GSHR-u, odnosno zajedno sada imaju 37 posto dionica Grupe, dok ostalih 63 posto dionica pripada Štrokovi.

Vlada ovoga tjedna ipak nije raspravljala o rebalansu proračuna kako je najavljeno, nego će to najvjerojatnije učiniti za tjedan dana, zbog trenutačno važnijih pitanja vezanih uz Hrvatski fond za privatizaciju. Rebalans proračuna aktualna je tema sredinom svake godine, ali za razliku od prethodnih kada je više-manje bilo riječi o preraspodjeli novca između ministarstava, ove godine država ima novca više od plana, pa će ga preraspodijeliti na tri područja: zdravstvo, pokriće sudskih troškova i financiranje deficita, najavio nam je ministar financija Ivan Šuker.

Prije mjesec dana Ministarstvo je objavilo da u državnoj blagajni ima 2,5 milijardi kuna više od plana. U isto vrijeme dok je zdravstvo iskazivalo nove rekorde u visini dugova i rokovima neplaćanja. No, kako je tada objašnjeno, novac se ne može prebaciti bez rebalansa. Pa je već tada bilo jasno da će rebalans državnog proračuna uskoro uslijediti. Ako se uzme u obzir dug u zdravstvu od oko 1,2 milijarde kuna, sudski sporovi koji su državu koštali 1,5 milijardi kuna, za financiranje deficita mogao bi ostati iznos od tek 300 milijuna kuna.

Usmjeravanje dijela novca u zdravstvo možda i je logičan potez u trenutku kad taj sektor grca u problemima. No, to će iznova biti signal zdravstvu da država problem stalno može sanirati, upozoravaju analitičari. Zato ponavljaju, važnije su reforme. Usto, upozorava Goran Šaravanja, analitičar Caiba, Vlada još nije dala cijenu svojih programa, među kojima je i ona o izjednačavanju mirovina novih.

Nagradu za dobro obavljen rad, odnosno priznanje, nije dobila gotovo polovina sudionika prošlotjedne Liderove web ankete. Naime, 43 posto ispitanika nije napredovalo u karijeri otkako se zaposlilo. S druge strane, jedna petina ispitanika, 20 posto, napreduje redovito, odnosno svakih nekoliko godina. Nepravdu na radnome mjestu doživjelo je 27 posto sudionika ankete koji redovito, i to neopravdano, nisu bili promaknuti tijekom karijere, a 10 posto ispitanika uskoro očekuje pomak u karijeri.