Piše: prof. dr. sc. Hrvoje Kačer

Općinski sud u Puli i Trgovački sud u Splitu prvi su i zasad jedini uveli u svoj rad eSPIS, odnosno informatizaciju spisa, koji se formiraju sa svim relevantnim podacima, a računalo daje broj i zadužuje pojedinog suca dotičnim predmetom.

Jedan od najvažnijih i najvećih projekata unutar opsežnog programa informatizacije koji je pokrenulo Ministarstvo pravosuđa jest razvoj i uvođenje Jedinstvenoga informacijskog sustava za upravljanje sudskim predmetima (eSPIS) u hrvatske sudove, pothvat za koji mnogi smatraju da je među najsloženijim informacijskim projektima u zemlji. Uvođenje eSPIS sustava na veći broj sudova i njegov daljnji razvoj u sljedećih će pet godina rezultirati nizom pogodnosti za institucionalne korisnike sustava i za građane. Osim potrebe da se ide ‘ukorak s vremenom’ i novim tehnologijama, smatra se da će to biti izuzetno važan dio borbe protiv mita, korupcije i samovolje u pravosuđu, koji ozbiljno opterećuju i ulazak Hrvatske u EU.

Naime, među brojnim negativnostima koje se spočitavaju pravosuđu, često se spominje i (navodna) podjela spisa sucima bez kriterija ili prema kriterijima koji omogućuju neobjektivno i pristrano suđenje, bilo prema političkoj podobnosti bilo prema podobnosti nekom interesnom lobiju. Sustav je, istina, postavljen tako da mita i korupcije u pravilu ne bi smjelo biti. Primjerice, za jedan parnični spis mito i korupcija morali bi značiti uključivanje nekog u podjelu spisa, zatim suca koji postupa, zatim to isto i na višem sudu i isto i na Vrhovnom sudu RH, pa eventualno i na Ustavnom sudu RH i pred međunarodnim tijelima, a sve pod pretpostavkom da protivna strana to pasivno gleda i dopušta. Ipak, neki primjeri govore da je i to moguće, odnosno javnost je uvjerena da je tako, čemu vjerojatno dijelom pridonosi i status sudaca koje se normativno tretira kao nepogrešive, jamči im se trajni mandat, zabranjuje kritiziranje nepravomoćnih odluka, a kad su pravomoćne, već je kasno…

Dvije najnovije mjere kojima se pokušava ponešto popraviti imovinske su kartice sudaca (nažalost, unatoč najavama još nisu svima dostupne na web stranici Ministarstva pravosuđa).

Bolje praćenje predmeta od podneska kojim se pokreće postupak do zatvaranja predmeta. Na upit, stranke i građani će imati čak i kakav je status njihovog predmeta.

Bolje upravljanje radnjama u predmetu.

Informacije za analizu radnog opterećenja, sprečavanje kolizija prilikom zakazivanja rasprava, upravljanje tijekom rada i ocjene ukupnih rezultata rada suda a predsjednicima sudova lakše upravljanje sudovima.

Bolji uvid u rad odvjetnika, javnih bilježnika i sudskih vještaka.

Uvođenjem eSPIS-a u čitav pravosudni sustav povezat će svi programi pravosuđa (poput sustava za vođenje zemljišnih knjiga, sudskih praksi, brojnih evidencija) i programi ostalih tijela državne uprave, što će olakšati rad sudaca, ali i svima vezanim uz pravosudni rad, kao i zainteresiranim strankama.

Smanjivanje potrebe za opetovanim unosenjem podataka u upisnike i njihovo ažuriranje – podaci jednom uneseni u eSPIS tvorit će jedinstvenu bazu podataka.

Korištenje unificiranih predložaka sudskih dokumenata.

Mogućnost ispisa i otprmere sudskih dokumenata s jednog mjesta.

Elektroničko zaprimanje predmeta na sudu i komunikacija sa sudom.

Praćenje trajanja predmeta.

Praćenje rada sudaca.

Preraspodjela radnih mjesta u skladu sa stvarnim potrebama sudova koji su u višegodišnjem zaostatku. Poznato je da su u ogromnoj većini neažurnosti i problematičnosti hrvatskog pravosuđa koncentrirani na sudovima (svih razina) u Zagrebu i Splitu najviše te nešto manje u Rijeci i Osijeku. Stoga će eSPIS imati potpuno drukčiju primjenu u velikom sudu u Zagrebu i malom sudu s dvoje sudaca, a ima i takvih.

U tim malim sudovima pozitivni će učinci sigurno biti minimalizirani. Šteta je i što se na web stranici Ministarstva pravosuđa navodi ogroman broj pogodnosti građanima, kao da pravne osobe i ne postoje, što je valjda samo nespretnost u formulaciji, od kojih su neke sigurno takve da nemaju veze s eSPIS-om, a dijelom se međusobno čak i isključuju.

Primjerice, kvalitetnije sudovanje i manji broj žalbi, elektronička dostupnost sudskih praksi, koja u velikoj mjeri postoji već neko vrijeme zahvaljujući Ustavnom sudu RH i Vrhovnom sudu RH, izlazak iz rutine i unificirani sadržaj sudskih dokumenata, više vremena za građane…

Suci, međutim, već prigovaraju smatrajući da je uvođenje eSPISA nezakonito, jer stranka ima pravo na zakonito određenog suca, a to nije nasumični rad računala. Također i da je suprotno Sudskom poslovniku prema kojemu se spisi daju u rad abecednim redom sudaca. Riječ je, međutim, o formalnim prigovorima, a suštinski sigurno je da će ta novost naići na dobar prijam kod većine građana. Već to je jedan veliki plus za eSPIS, a druga je stvar što će, sudeći prema svemu što se čuje, računalni program trebati dodatno doradivati za pojedine sudove prema njihovim specifičnostima. A to će biti dodatni trošak.