Smrt vreba na cestama

Nezaštićeni cestovni prijelazi samo su jedan od uzroka crne prometne statistike. U Hrvatskoj na sto tisuća stanovnika u prometu na godinu pogine 12 osoba, dok je taj broj u razvijenim zemljama Europske unije upola manji, iako razmjerno (prema istom broju stanovnika) imaju 30 do 50 posto više vozila, a svako prosječno odveze barem trećinu više kilometara. Podaci su izrazito zabrinjavajući, pa ne čudi da je sigurnost prometa, izuzmamo li politiku, sport i rastave, u posljednje vrijeme mediji najeksponiranija tema.

Dvije su osobe poginule prošlog četvrtka kad je putnički vlak naletio na kamion na cestovnom prijelazu Demerje između Hrvatskog Leskovca i Horvata. Vozač kamiona platio je danak neopreznosti na prijelazu bez rampe (svjetlosna signalizacija je radila), a u smrt je povukao i strojovodu. Od početka godine do kraja travnja u osam sudara s vlakom poginule su četiri osobe i još je osmero ozlijeđeno. No, to je tek mali dio crne prometne statistike.

Osamostaljenjem Hrvatske došlo je do velikoga prometnoga buma. Kupovna moć, bez obzira na knjigu da smo siromašna zemlja, strahovito se povećala, što je očito vidno ne samo u silnim gužvama po trgovačkim centrima nego i velikim kolonama vozila koja ih opsjedaju. Prije 17 godina uopće nismo razgovarali o problemu rada nedjeljom ili o gužvama na autocestama tijekom vikenda. Tada je glavni problem bio riješiti se okova ‘bratstva i jedinstva svih naših naroda i narodnosti’. U tadašnjoj SR Hrvatskoj bilo je oko 25 prijevoznici tvrtki, a privatni su se prijevoznici mogli izbrojiti na prste i nisu bili nikakav posebni čimbenik u tadašnjem prijevozu.

Dakle i u to se vrijeme sigurnost prometa pojavljivala kao pojam u cestovnom prometu, bilo je raznovrsnih akcija za smanjivanje broja poginulih, prevencije u sigurnosti prometa ali, prema današnjem stanju u cestovnom prometu, sve to s ove distance izgleda skromno. Danas smo tehnološki, posebice u cestovnoj i prometnoj infrastrukturi, u odnosu na to razdoblje strahovito napredovali. No, u tom slijedu nedostaje uzrok, naime vakuum kad je riječ o slijedu razvoja odnosa uravnoteženja između tehnologije, infrastrukture i edukacije i prometne kulture. Taj je vakuum uzrokovani ratnim godinama kao i velikom migracijom ruralnog stanovništava u velike gradove.

Kada automobil zagrebačke registracije ‘uleti’ na zelenom valu u zabranjen smjer ili da vam na autocesti ‘blica’ automobil u vašoj traci iz suprotnog smjera. Ovdje prestaje haranga na mlade vozače koji činjenično prebrzo voze, jer takve slučajeve uglavnom uzrokuju oni stari dobri momci iz ‘dobrojske autoškole’ gdje su se dozvole dobivale za ‘parsto’ maraka. Mladi su, naravno, posebna priča, ali djeca su odraz svojih roditelja. Primjer je slučaj petnaestogodišnjaka iz zagrebačkog predgrađa koji je kupio BMW od susjeda (za 2.000 kuna!), što su roditelji znali, i, naravno, bez registracije, tehničkog pregleda i vozačke dozvole, i njime ubio svog vršnjaka.

Odgovor roditelja obojice dječaka bio je fascinantan: ‘… on je dobar i pristojan dječak!’ Ali pak suluda vožnja drogirane djevojke koja je nekažnjeno ubila dvoje šetača na jarunskoj šetnici, nekažnjeno ubojstvo dvoje mladih na Horvaćanskoj cesti, koje je počinio momak iz ‘fine obrtničke obitelji’, 65 prethodnih prekršaja maloljetnog Roma koji ubija djevojčicu, planirano ubojstvo suludog ubojice motociklista i prolaznika u Mokošici, medijski opjevana vožnja tatinog sina iz Makarske koja je stajala života dviju djevojaka itd.

Neprilagođena brzina bila je uzrokom 27 posto prometnih nezgoda, ali je u njima bilo čak 55 posto poginulih. S obzirom na to da su sva teška teretna motorna vozila opremljena uređajem za bilježenjem brzine (tahografom), profesionalni vozači svjesni su da svako prekoračenje brzine dugotrajno ostaje zabilježeno. Dodatni je element povećane sigurnosti teretnog prometa uređaj za ograničenje brzine, ugrađen u sve motore novije generacije. Za tegljač s poluprikolicom koji projuri pokraj osobnog vozila brzinom većom od 120 km/h odgovoran je vozač ili vlasnik vozila koji blokira uređaj za ograničenje brzine.

Statistički podaci pokazuju da se najveći broj prometnih nezgoda teretnih vozila dogodi danju, na suhom kolniku, pri dobrim uvjetima vožnje. To se na prvi pogled može objasniti opuštanjem vozača teretnih vozila pri idealnim uvjetima vožnje. Najveći udjel prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama prouzročili su vozači teretnih vozila do pet godina starosti, što je s obzirom na suvremenu tehnologiju u proizvodnji vozila i brojne tehnološke inovacije kad je riječ o sigurnosti vožnje područje u kojem su krivci za prometne nesreće većinom bili sami vozači.

Neprekidnim unapređenjem svih elemenata sustava (cestovne) prve pomoći treba ublažiti pogubnost posljedica prometnih nezgoda. Broj timova hitne službe i dalje se većinom određuje na temelju kriterija broja stanovnika županije, pri čemu se ne uzima dovoljno u obzir povećan intenzitet današnjega prometa zbog gradnje i proširenja mreža autocesta.

Dogodi li se prometna nesreća, elementi pasivne sigurnosti (npr. zračni jastuci) uvelike utječu na smanjenje težine ozljeda unesrećenih. Strogi tehnički uvjeti za sudjelovanje teretnih vozila u međunarodnom prijevozu u većini europskih država prisilili su proizvođače vozila na brojne inovacije u području sigurnosti; napose je ugradnjom odgovarajućih metalnih profila ispod ukrajnjeg prostora priključnog vozila onemogućeno podijetanje osobnih vozila ispod priključnog teretnog vozila, što je u prošlosti rezultiralo najtežim prometnim nesrećama.

Vlast ove države treba hitno usredotočiti na domaći prijevoz jer u njemu sudjeluju brojna stara i tehnički neispravna vozila, a čak se polovina prijevoznog učinka cestovnih teretnih vozila ostvaruje upravo u domaćem prijevozu. Te mjere moraju spriječiti ulaz takvih vozila stranih prijevoznika u Hrvatsku, posebice zato što u broju stranih vozila prednjače bliskoistočne države, u kojima je stanje voznog parka međunarodnih prijevoznika mnogo lošije u odnosu na hrvatske međunarodne prijevoznike.