Očekuje se da će 2007. i 2008. tržište bankomata u Hrvatskoj biti vrijedno 20 milijuna eura, od čega će se 65 do 70 posto odnositi na postavljanje bankomata, a ostalo na zamjenu starih uređaja. Početkom devedesetih pojava bankomata u Hrvatskoj pokrenula je revoluciju u bankarskom sektoru. Danas, 17 godina poslije, svjedočimo revoluciji u samouslužnom bankarstvu. Domaći stručnjaci očekuju da će u 2007. i 2008. vrijednost tržišta bankomata u Hrvatskoj biti 20 milijuna eura, od čega će se 65 do 70 posto ukupne vrijednosti odnositi na instalaciju novih bankomata, a 30 do 35 posto na zamjenu starih. Nakon toga očekuje se bum novih usluga i ozbiljniji porast bankomata. Razloge treba tražiti u novim svjetskim trendovima koji polako dolaze i u hrvatske banke. Bankomati više ne služe samo za podizanje novca, provjeru računa te prodaju prepaid bonova za mobitele već postaju miniposlovnice na kojima se mogu plaćati računi za komunalije, pohranjivati depoziti, podizati krediti, može se pristupati određenim web aplikacijama.
Prema podacima Sektora za bankarstvo i financije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori od 2000. do kraja 2006. u Hrvatskoj je instaliran 2.651 bankomat. U tom razdoblju broj postavljenih bankomata utroščio se. Samo u 2006. obavljeno je 93,2 milijuna transakcija ukupne vrijednosti 59,5 milijardi kuna. Procjene tvrtki koje prodaju uređaje govore o tome da je u prvoj polovini 2007. godine broj bankomata prešao tri tisuće te da bi do kraja godine mogao porasti na gotovo tri i pol tisuće.
Tržište u Hrvatskoj podijelile su tri tvrtke. Najveći dio, 1.265 uređaja, odnosno 48 posto tržišta, pripada dubrovačkom Combisu koji zastupa američki Diebold. U 2006. Combis je prodao 232 bankomata te 23 dnevno-noćna trezora koji se ugrađuju uz Dieboldove bankomate. U 2007. planira isporučiti još 200-tinjak bankomata i 20-ak trezora. Nakon što je prošle godine uveo uslugu depozita gotova novca za građanstvo, u 2007. najavljuje proširenje usluge na male i srednje poduzetnike. Kao bitan strateški cilj navodi širenje na tržište Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore.
Slijedi ga Printec Croatia, tvrtka članica Printec grupe iz Atene, koja s bankomatima marke NCR zauzima 28 posto tržišta, odnosno ima instalirana 754 bankomata. U 2006. Printec je ostvario prihod od 55 milijuna kuna te u 2007. najavljuje rast od 30 posto. Rezultati su vidljivi u prvoj polovini 2007., u kojoj je već instalirano više od 200 uređaja. Kao strateške ciljeve navodi multifunkcionalnost i širenje samouslužne izvan bankarstva.
- Ono što nas razlikuje od konkurencije i na čemu ćemo još više raditi jest konzultantski dio kojim ćemo pomagati korisnicima u što boljoj primjeni, odnosno iskoristivosti naših rješenja. Paralelni rad na trinaest tržišta na kojima je Printec grupa prisutna, koja se po razvijenosti razlikuju od države do države, omogućuje nam odličan uvid, iskustvo i know-how u primjeni tih rješenja – rekao nam je Alan Šembera, direktor tvrtke Printec Croatia. Kao glavni razlog širenja navodi usku specijaliziranost na segmentu automatizacije samouslužnog bankarstva i elektroničkog plaćanja, što nije slučaj s konkurencijom. Istraživanjem i razvojem Grupa je stvorila vlastita rješenja, od kojih neka rabe i njezini partneri prije lansiranja proizvoda na globalno tržište.
Na trećem mjestu, s 627 postavljenih bankomata, odnosno 24 posto tržišta, nalazi se tvrtka Biro data servis (BDS) kao zastupnik marke Wincor Nixdorf. U protekloj, 2006. godini ostvarila je 55,9 milijuna kuna prihoda, a u 2007. godini očekuje nastavak trenda rasta. Kako bi bila što konkurentnija i podigla kvalitetu cjelokupnog poslovanja te naglasila i potvrdila dosadašnje djelovanje na hrvatskom tržištu, pokrenula je proces uvođenja sustava kvalitete poslovanja prema međunarodnoj normi ISO 9001:2000. U BDS-u je trenutačno zaposleno 65 ljudi raznih profila, a s obzirom na to da svoje radnike smatra najvećom vrijednošću tvrtke, posebnu pozornost u budućnosti namjerava posvetiti edukaciji.