Hrvatski fond za privatizaciju sigurno se gasi, ali ne prije nego što završi istraga u toj instituciji. Ekonomski institut je na Vladin zahtjev izradio projekt prema kojemu bi se imovina Fonda prebacila u agenciju za imovinu koja bi objedinila više državnih institucija važnih za privatizaciju. Upravo taj model Vlada trenutačno razmatra i on će se najvjerojatnije i prihvatiti. Pojedinci su za osnivanje agencije koja bi objedinila sve državne institucije, a postoji i ideja o raspodjeli imovine u agenciju i Središnji državni ured za imovinu. Čuju se i razmišljanja o otkazima oko 200 djelatnika HFP-a uza zakonske otpreme. Hrvatski fond za privatizaciju tranzicijski je projekt o čijem se gašenju govorilo već u nekoliko navrata, ali nikada bez konkretnih rezultata, a nakon najava bi se, ili zbog opsežnih tehničkih razloga ili dubljih političkih, od toga odustalo.
No, ako se danas pita bilo kojeg stručnjaka, svi će biti složni da se Fond još prije deset godina trebao preoblikovati u novu instituciju, s novim ljudima, jer oni koji su ondje od početka, nisu ni stručni za upravljanje imovinom, a sada se pokazalo, iako se odavno sumnjalo, da je i njihova moralna odgovornost upitna.
Premijer Sanader najavio je prošlog tjedna da se ide u preoblikovanje Hrvatskog fonda za privatizaciju priključenjem Središnjem državnom uredu za imovinu ili osnivanjem nove agencije za imovinu. Kako se ovih dana čuje, prevagnula je odluka o osnivanju agencije. Naime, priključenje Fonda Državnog ureda za imovinu ideja je koju je na početku mandata HDZ-ove Vlade, početkom 2004. godine, najavio tadašnji potpredsjednik Vlade, a potom i predsjednik Upravnog odbora HFP-a Andrija Hebrang, ali od koje se vrlo brzo odustalo zbog niza tehničkih prepreka koje bi donijelo ukinjanje Fonda i preseljenje njegove imovine u Ured za upravljanje imovinom. Projekt osnivanja potpuno nove agencije izradio je Ekonomski institut. Naručila ga je Vlada potkraj 2005. godine, nakon što se aktualizirala afera Liburnija, a Institut je svoj prijedlog projekta osnivanja agencije Vladi predao sredinom prošle godine. Na taj način, iako je prvotna ideja o gašenju HFP-a i njegovu potpunom preseljenju u Državni ured za upravljanje imovinom zaboravljena, Vlada je očito cijelo vrijeme razmišljala o načinu gašenja Fonda, ali je za to zatražila stručno mišljenje. I sada se, nakon otkrivenih afera u njemu, već predani projekt Instituta opet aktualizirao.
Apsurd je da jedna institucija vodi, primjerice, brigu o davanju koncesije, druga obavlja prodaju itd. Upravo zato bi sve državne institucije važne u privatizaciji trebale biti objedinjene u jednu agenciju, predlaže se u projektu Instituta. Na taj bi se način upravljalo iz jednog mjesta.
Teško je pretpostaviti da će transformacija HFP-a početi u vrijeme istrage, koja može po-
Afera u Hrvatskom fondu za privatizaciju mogla bi usporiti privatizaciju, pa je za sada nepoznato hoće li to možda značiti i poništenje natječaja za TLM, Valjaonicu Sisak i Željezaru te koliko će zakočiti otvorene natječaje za, primjerice, KIM ili Dalmacijavino. Član Upravnog odbora Fonda, predstavnik sindikata Ozren Matijašević, smatra da se to nikako ne smije dogoditi, nego, naprotiv, da bi upravo sada trebalo jače krenuti u privatizaciju jer unutar Fonda ima stručnih osoba koje nisu pod istrogom i koje sada taj posao mogu obaviti.
- Uostalom, ako se odgođi privatizacija, primjerice KIM-a, Dalmacijavina, Bizovačkih toplica, Lipika ili Trimota, koji ionako već gomilaju gubitke, mogli bi vrlo vjerojatno završiti u stečaju.
Upravo je i zamjerka stručnjaka bila da je razina znanja osoba koje upravljaju imovinom u Fondu preniska. Naime, osobe koje rade u investicijskim fondovima ipak moraju proći ispite za taj posao. No, Vlada će sigurno morati dobro kontrolirati i buduće ‘stručnjake’, barem njihovu moralnost, uzme li se u obzir da je jedan od uhićenih potpredsjednika Fonda Ivan Gotovac, bivši djelatnik jednog društva za upravljanje investicijskim fondovima.
