Vrlo je čest srčani napad koji generira srčani zastoj, posebice u prvom satu od pojave prvih simptoma i najčešće prije nego što osoba stigne do bolnice ili do lijeka. No istina je i to da srčani napad nije uvijek iznenadan: često počinje moderiranim pritiskom lokaliziranim u središtu grudnog koša, koji može nestajati i ponovno se javljati. Tko taj alarm osjeti najčešće mu nije jasno što se događa. Upravo je zbog toga važno znati kako se javlja srčani udar i što učiniti kada do njega dođe.
Tijekom srčanog udara koagulat/tromb zatvara srčanu arteriju (koronarnu žilu) blokirajući krv u zoni srca. Mišić te ‘zone’ počinje odumirati: to je infarkt miokarda. Postoje lijekovi koji smanjuju agregaciju krivih pločica i rastvaraju koagulat, ali zatvorenu je žilu moguće otvoriti i kirurškim putem (koronarna angioplastika). Na taj se način napad može prekinuti. Tretman je mnogo djelotvorniji obavi li se unutar jednog sata od pojave prvih simptoma srčanog udara, a kirurški je zahvat otvaranja začepljene arterije manje djelotvornji što više vremena prođe.
Prije srčanog udara javljaju se neki signali poput snažnog osjećaja stezanja i težine u toraksu, bolnog stezanja u sredini grudi koje traje nekoliko minuta, a može se javljati i nestajati tijekom nekog vremena, boli koja se širi prema jednoj ili prema obje ruke, prema leđima ili vratu, te prema čeljusti ili prema želucu, kratkog daha koji često prati bol, a može joj i prethoditi te jakog znojenja, mučnine, osjećaja ošamućenosti i nesvjestice.