MERKUR ZDRAVSTVENA SKRB

Model Igora Štimca iz ZL Zagreb izrađen je na primjeru leta zrakoplova Boeing 737 iz Bonna za Milano Malpensa može biti i skuplja od redovnih linija – ističe Vedran Sorić, direktor transportno-konzultantske tvrtke Transkon. Neke kompanije, kaže, idu toliko daleko da putnicima čak nude pet eura ako odluče s njima putovati.

Stručnjaci predviđaju da bi se na low cost tržištu vrlo skoro mogla pojaviti nulta tarifa, odnosno da će se karte dobivati besplatno. No, low cost kompanije sve si to ‘naplate’ kroz aerodromske takse, prtljagu, hranu i piće u zrakoplovu, duty free shopove, pa i od turističkih zajednica gradova kojima dovoze putnike. Na zrakoplovnoj karti sitnim slovima piše koji su sve dodatni troškovi koje putnik mora izdvojiti, osim za kartu.

Neke kompanije naplaćuju ukraj prtljage, iznad 15 kilograma svaki kilogram košta osam eura, pa na kraju prtljaga može koštati koliko i kartu. Takva se politika radi da se uskoro za low cost kompanije početi proizvoditi zrakoplovi bez prozora i još k tome da će umjesto sjedala postojati fizinomski izrađena stajaća mjesta s pojasevima da bi u zrakoplov stalo čim više putnika.

Činjenica je da su low cost kompanije uzdrmale cijelu svjetsku avioindustriju. Ryanair je jedna od najboljih aviokompanija u svijetu. Počeo je raditi kupujući zrakoplove drugih kompanija po povoljnim uvjetima i ubrzo sagradio respektabilnu flotu. Neki predviđaju da će u budućnosti to biti i jedina low cost kompanija koja će opstati.

• Dok se vodila bitka među tri najveća svjetska aviosaveza – Star Alliancea, Sky Teama i One Worlda, Ryanair se probio na tržište. Lufthansa je shvatila važnost konkurencije i osnovala Germanwings, koji je među prvima ušao na hrvatsko tržište. Danas su iz Hrvatske prema Njemačkoj pokrivene skoro sve destinacije. No, to ne znači da je time Croatia Airlines izgubila mnogo putnika. Za Uskrs prošle godine karta s Germanwingsom bila je čak skuplja od CA-ove – ispričao je Igor Štimac iz Zračne luke Zagreb.

Low cost zrakoplovi najčešće slijeću u sekundarne zračne luke koje su udaljene od središta gradova, pri čemu su u tim zračnim lukama, osim koristi pri većem prevezenom broju putnika, nastali problemi s postojećom infrastrukturom. Stoga se sve više zračnih luka odlučuje na gradnju posebnih low cost terminala, a i u ZL Zagreb planirano je da se nakon gradnje novoga putničkog terminala, stari stavi u funkciju low cost carriera. Osim što se na tom tržištu vodi borba cijenama, vodi se i borba i trgovina slotovima, odnosno u sporednim slijetanjima zrakoplova. Redovne zrakoplovne linije imaju prednost u terminima slijetanja, a low costovi ‘ulijeću’ u slobodnom terminu. U nekim pesimističnim predviđanjima postoji vjerojatnost da će se zbog zagušenosti zračnih luka u svijetu monopol razvijati upravo putem slotova, na način da će upravo zbog ograničenog broja slijetanja biti onemogućen ulazak novih aviokompanija na tržište.

Uprava ZL-a Zagreb zasad je vrlo rezervirana prema low cost kompanijama, jer one uglavnom traže povoljnije uvjete za prihvat i otpremu zrakoplova od ostalih kompanija. Germanwings i Wizz Air dobivaju na Plesu jednaku kvalitetu usluge kao i ostali, ali uz manje troškove kompanije. Veliku ‘buru’ izazvala je situacija s Ryanairom u Zadru, nakon što su Županija i Grad za njegov dolazak platili gotovo pola milijuna kuna, navodno za troškove marketinga. Ryanair je prihvatio u Zadru nakon što je dobio povoljnije uvjete u zračnoj luci od ostalih kompanija.

Sorić i Štimac slažu se da, s obzirom na položaj domaćih zračnih luka, treba napraviti detaljan strateški plan o razvoju prometa na aerodromima. Rijeka bi, prema njihovom mišljenju, bila idealna luka za low cost zrakoplove iako se najfrekventniji promet bilježi u dubrovačkoj i split-skoj zračnoj luci. Zbog dolaska kompanije Hapag Loyd Expressa u Rijeku, Primorsko-goranska županija 2005. godine zabilježila je rast broja putnika od 115 posto u odnosu na 2004. godinu.

Velikog potencijala ima i zračna luka u Osijeku, koja bi radi blizine beogradske zračne luke čim prije trebala krenuti u investicije. Sorić tvrdi da bi Osijek bio idealan za cargo promet, ali i za low cost zrakoplove kojima bi putovali radnici iz Hrvatske i BiH zaposleni u inozemstvu.

• Iako su zahvaljujući dolasku low costera smanjene cijene usluga aviprijevoza, razvija se infrastruktura primarnih i sekundarnih zračnih luka, kao i regija, a putovanje zrakoplovom postalo dostupno mnogo većem broju putnika, valja ukazati i na neke nedostatke. Prije svega se to odnosi na nisku kvalitetu usluge, javljaju se problemi u reorganizaciji zračnih luka, koje dodatno moraju investirati u kapacitete, postoji nemogućnost prijevoza robe i pošte, kao i nemogućnost povrata novca ili prijenosa karte na drugi let ako putnik zakasni na predviđeni – smatra Štimac.

Prema njegovoj analizi troškova low cost kompanija, jedan zrakoplov, primjerice Boeing 737 za jedan let iz Bonna u Milano potroši sedam tisuća eura, uključujući davanja za gorivo, osoblj, osiguranje, marketing, otplatu zrakoplova i aerodromske takse. Da bi kompanija pokrila troškove, morala bi prodati 70 posto mjesta u zrakoplovu, odnosno 105 od 150 mjesta po cijeni od 68 eura. U toj računici ima mjesta za uštedu, jer se aerodromske takse povećavaju razmjerno s cijenom karata, a tu još nije uključena zarada od prtljage, in-flight sadržaja, hrane i pića i sve ostalo.

Trenutačno sve zračne luke u Hrvatskoj profitiraju od low cost kompanija. Punjenja na low cost letovima u Hrvatskoj više su nego isplativa te se pojačava promet prema svim destinacijama. Low cost kompanije prepoznale su Hrvatsku kao zanimljivu zemlju za letove tijekom cijele godine, što je dobro za putnike, aerodrome i destinacije, ali vrlo loše za nacionalnog prijevoznika i putničke agencije.