Neke osobe imaju želju za seksualnom aktivnošću, ali ne i afinitet prema i jednoj dostupnoj osobi. To se događa osobama kojima se ne sviđa nitko, osim možda estradnih zvijezda. Ne radi se o svjesno ili namjerno postavljenim visokim kriterijima, već o poremećaju sniženoga seksualnog afiniteta. Uzrok je povećana osjetljivost na stresne podražaje. Seksualni afinitet može biti nizak i zbog gadljivosti – visoke osjetljivosti na tude estetske nedostatke. Takvim ljudima prisan tjelesni kontakt izaziva jaku neugodu, pa izbjegavaju seksualne situacije.
- Visoko osjetljive osobe mogu trpjeti snažnu irritaciju od partnerovih nesavršenosti. To može biti neugodan zadan, mlohavo tkivo, izrasli ne, dlakavost ili bezdlakost, ali i jedva zamjetni detalji poput mrljice na koži ili znoja – kaže neuropsihijatar dr. Marek Swierczewski iz Lodza.
Kao i sniženi libido, sniženi afinitet za seks može biti urođen u sklopu opće niske otpornosti na stres ili stečen od traume, osobito ako je pretrpljeno spolno nasilje. Prilikom tretiranja sniženog libido, obično je potrebno liječiti bolest koja ga je uzrokovala. Najčešći su uzroci depresivni i anksiozni poremećaji, koje je najuputnije tretirati kombinacijom antidepressiva, anksiolitika, vitamina, psihoterapije i redovne tjelesne rekreacije.
- Cilj je ojačati živčani sustav tako da postane manje osjetljiv na stresne podražaje. Stres preuzima moždane kapacitete koje živčani sustav u normalnom stanju koristi za seksualnu aktivnost. Kad smo pod stresom, organizam nam isključuje seksualni mehanizam – kaže dr. Swierczewski.
Libido, požuda ili spolna želja: ti izrazi označavaju fiziološki mamac koji su nam geni servirali da bi nas prilisili na stvaranje potomstva. Ipak, mnogi ljudi imaju toliko nisku spolnu želju da ih rijetko ili nikada ne spopada ‘sila’ za seksom. Autoritet na tom području, dr. Gerald Weeks, tvrdi u knjizi Hipoaktivna spolna želja da 33 posto spolno zrelih žena i 20 posto muškaraca trpi od te smetnje, a istraživanja provedena u Izraelu govore da je razina libida genetski određena.
Većina ljudi niskog libida gaji općenitu želju za seksom u nekoj neodređenoj budućnosti, ali ne osjeća potrebu ‘ovdje i sada’, s konkretnom osobom u konkretnoj situaciji. Nekim je ljudima libido toliko nizak da nemaju nikakve potrebe za seksom. Iako ih odsustvo seksa ne muči, nedostaje im ‘netko poseban’ u životu, pa mogu trpjeti od samoće i oboljeti od depresije. Naime, seks je jedan od načina kojima pribavljamo nečije trajno društvo i bliskost. Poseban je oblik sniženog libida odsustvo seksualne želje prema stalnom partneru, uz postojanje želje prema drugim osobama.
- Tko je hladan prema aktuelnom partneru, ali ima želju za seksom s drugom osobom, nema zdravstveni, nego ljubavni problem – kaže prof. Sorloth.
Javio sam se na oglas za serviseru Appleovih računala. Bio je početak kalendarne godine, a ja sam položio sve ispite s druge godine pa sam imao rupu do rujna. Došao sam na šest mjeseci, a ostao 10 godina. Očito je bila riječ o zanimljivom razdoblju, u kojem se nešto važno dogodilo. Dogodio se Apple – prisjeća se danas Kramar, koji još radi na Macintoshovim računalima, ali podjednako se koristi i operativnim sustavom MacOS-om i Windowsima. Ipak, on je čovjek koji je od servisera do glavnog direktora napredovao u samo tri godine.
-
I Novel i ja rasli smo zajedno. Kad sam došao, bio je servis za Appleova računala, jedini ovlašten za podrucje bivše Jugoslavije, a osnovala ga je ekipa koja se izdvojila iz Velebita. Stvari su dalje išle same po sebi. Naime, serviser podrazumijeva školovanje u Appleu i u tome je u prvim godinama Apple odigrao važnu ulogu jer je njegova priča bila da se ne prodaju računala kante, nego se korisniku osigura rješenje za ono čime se bavi – objasnio je Kramar temelj poslovne filozofije koju je i sâm prihvatio.
-
U Novelu sam počeo sa servisom, svlađao sam to, a onda su mi vlasnici rekli: ‘Mi raštamo, bi li ti mogao voditi servis?’ Dovelo sam ljude, školovao ih, a zatim se došlo na ideju da bismo ta Appleova računala mogli prodavati. Zatim su vlasnici rekli: ‘Pokreni prodaju’ pa smo se počeli baviti time; ponovno sam prošao ljude i školovao ih, pa pokrenuo demo centar, a sve prema Appleovim standardima. Ta je tvrtka imala vrlo dobro razrađena načela poslovanja, sukladno kojima su i partneri dobivali status, a Novel je u manje od dvije godine došao do statusa Appleova internacionalnoga centra, što je najviši oblik rada s korisnikom.
Tvrtka je doista propisala sve, od boje sagova, kvadrature radnog prostora po zaposleniku, učionica, do toga kakav servis mora biti, kako ljudi moraju biti školovani, koliko ih treba biti u prodaji, u servisu, za koliko moraju reagirati na korisnikov poziv… – objašnjava Kramar i dodaje da su mu vlasnici početkom 1993. rekli da bi, nakon što je vodio servis i prodaju, mogao voditi i cijelu tvrtku, na što je on, ‘do voljno mlad i bedast da se s 25 godina upusti u to’ – i pristao.