Ravnomjerna raspodjela ENERGIJE

Jadranka Boban Pejić, prvo ime prirodne prehrane iz Biovege, za ljeto preporučuje svakodnevno konzumiranje svježih salata koje hlađe organizam, a što se tiče pripreme hrane najbolja su kraća piranja, parenja i kuhanja – što znači obrađivanje povrća od 20 sekundi do najviše pet minuta. Proizvodi od žitarica pripremaju se desetak minuta, a žitarice koje se dulje kuhaju (kao npr. riža) nakon kuhanja se začinjavaju na salatu i često jedu hladne. Tofu se prži, ali na malo ulja, jer se upotreba ulja općenito smanjuje tijekom vrućih mjeseci zato što dodatno zagrijava organizam. Ljeti treba općenito jesti manje hrane, a doručak je najvažniji obrok. Takav ritam ljeti omogućit će ravnomjernu energiju tijekom cijelog dana, a spriječit će prekomjerno znojenje, pad tlaka, slabost i slične probleme.

Prijedlog dnevnog jelovnika Jadranke Boban Pejić (za četiri osobe): Doručak: Zobene pahuljice s voćem – ½ šalice zelenih pahuljica, ½ šalice grožđica, ½ šalice lješnjaka, 2 jabuke, 2 naranče, 1 kruška, 1 žlica mirina, 3 žlice jabučnog soka, 3 žlice narančinog soka. Zakuhanje posoljenu vodu. Kad proključa, stavite tjesteninu i kuhajte 10 minuta na laganoj vatri. Dok se tjestenina kuha, narežite povrće. Procijedite tjesteninu i isperite pod mlazom hladne vode. Zagrijte ulje u posudi. Propirajte luk minutu-dvije, pa posložite slojeve kupusa, mrkve i kukuruza. Povrh dodajte izmrljeni tofu i pola šalice vode. Kad zakuha, dodajte shoyu, poklopite i na srednje jakoj vatri pirajte 8-10 minuta. Dvije do tri minute prije kraja dodajte tjesteninu povrh povrća, poklopite. Na kraju dodajte sjeckani peršin i sve promiješajte.

Zelena salata s preljevom: 1 manja glavica salate (petnaestak listova), ½ čajne žlice maslinovog ulja, 1 jušna žlica limunovog soka, 2 jušne žlice vode, 1 čajna žlica shoyua, ½ čajne žlice bosiljka. Operite listove salate i istrgajte ih na manje dijelove. U šalici pomiješajte sve sastojke za preljev pa prelijte preko salate. U salatu možete dodati rotkvice ili krastavce, ali nemojte miješati više od dvije vrste povrća, jer već imate miješano povrće u jelu s tjesteninom.

Večera: Salata od riže – 4 šalice kuhane riže, 6 crnih maslina prerezanih popola, ½ jušne žlice sjeckanog peršina, ½ jušne žlice mladog luka, usitnjenog, 2 jušne žlice rotkvice narezanih na kockice, 2 jušne žlice celera narezanih na kockice, 1 jušna žlica mrkve narezane na kockice, 1 čajna žlica maslinovog ulja, 2 čajne žlice umaka shoyu, 1 čajna žlica rižinog octa. Operite i narežite povrće te pomiješajte s rižom.

Jedna od važnih odluka naše Skupštine jest pripremanje javne ponude dionica. Već radimo na tome i vjerujemo da će EPH u trenutku kada bude na burzi biti objekt velikih želja. Možete li to konkretizirati, kakav je EPH bio prije u odnosu na to što je danas? Bio je uspješna brzo rastuća kompanija. Želimo da takav i ostane. To je moguće jedino uz nove ciljeve. Zbog toga smo u decentraliziranom participativnom modelu odlučivanja izradili strategiju koja nudi te promjene. Riječ je o dokumentu Eye to the Future (Pogled u budućnost) koji analizira EPH od 2004. do 2006. i govori o strategiji od 2007. do 2009. godine. Dokument je napravljen na zahtjev obojice vlasnika i zasnovan je isključivo na mjerljivim parametrima. Zasniva se na tzv. postupcima koji se temelje na dokazima (evidence based postupci). Eye to the future strategiju prati nekoliko tisuća stranica analiza koje su za nas izradile vodeće konzultantske, investicijske i dizajnerske kuće svijeta. Prate ih poslovni planovi pojedinih proizvoda koji sada čine portfelj EPH zajedno s onima koje ćemo tek pokrenuti ali smo ih već ugovorili u strateškim partnerstvima s vodećim globalnim medijskim kompanijama. Naravno, slijedi i popis brendova koje su dali svoje i ‘preumorni’ su da bi slijedili zahtjeve nove publike.

Koja je to vrsta proizvoda koja više neće biti zanimljiva? Više neće biti zanimljivi proizvodi koji su down market, nekomunikativni arhipopulistički proizvodi. Imamo ozbiljne indikacije da će za 20 godina svi sadržaji biti blizu tome da postanu besplatni, ali moraju biti vezani uz neke forme i odnose s korisnikom, koje sa sobom nose i druge stvari, ne samo oglašivačke nego i sve vrste korisničkih. Koliko planirate rasti do 2009. godine? Rast je samo jedna od kategorija. Od 2004. do 2006. udvostručili smo prihod EPH i vjerujemo da ćemo do kraja 2009. nastaviti taj trend. Međutim, vjerujemo da će se sadržaj našeg rasta znatno izmijeniti u smislu proizvoda koji ga ostvaruju.

Obavili smo radikalnu transformaciju EPH prema nečemu što se zove ‘kompanija sadržaja’. Govoreći o vrijednosti u medijskom odnosno biznisu komunikacija, McKinsey u velikoj studiji kaže da tu uvijek mora biti kreativna vrijednost, što znači da su oni koji ne prodaju sposobnost stvaranja, bilo informacija ili kreativnih rješenja, tek prenositelji robe i mogu se usporediti s distributerom ili maloprodavačem. Hoće li vam se i kako promijeniti strukturu prihoda? Struktura prihoda u 2004. godini, za nas ekstremno uspješnoj, bila je uglavnom vezana uz prodaju novina koja u prihodima sudjeluje sa čak 90 posto. Želimo 2009. godine biti tvrtka koja prodaje sadržaj, a mislim da smo već sada u velikoj mjeri na tom putu. Kad sam govorio o reprofiliranju kompanije, vrlo je važan signal za to stvaranje Cropix foto agencije koja već ima ozbiljne ugovore s korisnicima izvan EPH, a isto tako će biti i s News Agencijom EPEHA. Od tih 90 posto prihoda želimo da barem polovinu prodajemo kao sadržaj, a ne kao sadržaj tiskan u novinama.

Kada će EPEHA početi s vanjskim emitiranjem vijesti? Zasad smo orijentirani na unutrašnji servis jer želimo biti sigurni da ćemo kada krenemo van moći ponuditi visoku kvalitetu. Imamo ozbiljne zahtjeve za vanjsko emitiranje, ali do rujna ćemo testirati kvalitetu svoga rada, jer s njom nema kompromisa. Agencija će nam omogućiti kreiranje novih proizvoda uz vrlo niske troškove i uz istodobno servisiranje mreže brojnih vanjskih korisnika informacija. Informaciju doživljavamo kao mogućnost komunikacije prema različitim korisnicima. Kad imamo vijest, ona će se uskoro pojaviti u formatu foto, u obliku filma, teksta i teksta u različitim formatima i bit će dizajnirana za najrazličitije potrebe, poslovne sustave, sveučilišta, državne institucije i krajnjeg korisnika, a za njih krajnje personalizirano. Do toga još treba uložiti mnogo napora, ali sve je lakše kad imate viziju i jasno postavljen cilj. Kao krajnji korisnik moći ćete individualno birati sadržaj koji želite kupovati od EPH.

Pretpostavlja li to promjenu navika potrošača i je li netko u svijetu u tome već uspio? Sve više kompanija to pokušava. Ne želim da to. EPH je u svlasništvu s Adriatica.net-om. Kolumnist Jutarnjeg Davor Butković je u komentaru o Feral Tribuneu napisao otprilike da se utjecaj kompanija na medije počeo ostvarivati kretanjem prema neformalnim strateškim partnerstvima medijskih kuća s pojedinim velikim oglasačima. Može li se partnerstvo EPH s Adriatica.net-om i Agrokrom smatrati takvim partnerstvom? S Adriatica.net-om ne možemo govoriti o strateškom partnerstvu, nego o svlasništvu. Kakvom, odnosno u kolikom postotku? Zadržimo konačnu odluku za skoru budućnost. To je vrlo bliska veza. Adriatica.net je još jedna od priča o vrlo brzom rastu. Njen je prihod ovog trenutka blizu 400 milijuna eura i primjer je toga kako mislimo globalizirati posao. Želimo pokazati da hrvatske tvrtke mogu uživati u globalizaciji i ne moraju biti samo lovina koja skutrena čeka kad će doći velika zvijer. Agrokrom je tvrtka koju iznimno cijenim, prije svega zbog hrabrosti i odlučnosti njenog vlasnika. S Agrokromom se odlično razumijemo i vjerujem da ćemo s njima ostvariti mnogo partnerskih projekata u svijetu, a ne samo u Hrvatskoj.

Stipe Orešković: – Vjerujem da će EPH za tri godine biti kompanija snažno prisutna na tržištu od 80 do 100 milijuna ljudi. Zvučim neskomno, ali već smo dosta daleko u tom poslu odmakli i brojne skrivene mogućnosti koje je EPH imao kao umrvtljene potencijale, redundancije i troškove, počeli smo pretvarati u prednosti. News Agencija će prema broju ljudi i po raširenosti biti barem mehanički jača od Hine, pri čemu neće proizvesti nikakve nove troškove za EPH, a stvorit će nove proizvode za tržište.

Koliko ćete uštedjeti na PDV-u kada ga Vlada novinama smanji s 22 na 10 posto? Upravo radimo izračune jer je Vlada nedavno najavila smanjivanje. Mislimo da je ta odluka ispravna, iako možda nije dovoljno radikalna s obzirom na razinu PDV na novine u zemljama EU. U zemljama EU PDV se uglavnom kreće od nula do pet posto. U Češkoj je PDV na novine pet posto, a češki izdavači su izuzetno nezadovoljni i traže nula posto. Zemlja koja se želi zvati Zemljom znanja ne može si dopustiti da mediji, posebno tiskani, ostanu na ledima izdavača. Postotak čitatelja novina najviši je u nordijskim zemljama, a to su ujedno najrazvijenije zemlje u svijetu.

Styria sebe već godinama zove kompanijom sadržaja … To je u redu, svatko se ima pravo zvati kako želi. Želite reći da je vaš sadržaj bolji od njihova naslova ili da će to biti? Mi gledamo svoje ciljeve i mislim da možemo dokazati kako smo već sada kompanija sadržaja. Proizvodimo sadržaj za sve svoje proizvode putem dviju agencija, među najvećim smo proizvođačima televizijskog sadržaja putem Media Ringa. Daleko smo odmaknuli u tome da budemo aktivni i u svijetu telekomunikacija.

Je li to ideja prema kojoj bi holding trebao postati četvrti mobilni operator? Ne bih vas htio razočarati nečime što bih sada obećao a ne bi se dogodilo. Ostaje li EPH tržišni lider u vašem planu za 2009. godinu ili vam to nije važno? Imamo vrlo ambiciozne planove. Osobno ne čini mi se da ima životnog erosa u nečemu što nisko leti. Vjerujem da će EPH za tri godine biti kompanija snažno prisutna na tržištu od 80 do 100 milijuna ljudi. Više nema nijednog projekta koji pokrenemo a da nije osmišljen za međunarodna tržišta. Ne vjerujemo u mogućnost ekonomije razmjera na tržištu od četiri milijuna ljudi. U idućih 30 godina globalizacije benchmark preživljavanja bit će tržište od 50 milijuna.

Kakvi su odnosi između Nine Pavića i WAZ-a? Izgleda da je širenje EPH u regiju teško ili nemoguće, jer WAZ ima svoju strategiju širenja? Ta je tema jedna od najomiljenijih spekulacija kad je riječ o EPH-u. Svako malo netko ima člančić ili trač u kojem se pita tko je koga isplatio i koliko je platio. Mogu samo reći da je vrijednost EPH 2004. bila mnogo manja nego 2007., a sada je mnogo manja nego što će biti 2009. godine. Vrijednost EPH drastično se povećava vjerojatno i zbog toga što imamo usklađenu strategiju djelovanja na svim tržištima.

Koliko vrijedi EPH? Preputist ćemo tu ocjenu potencijalnim budućim kupcima dionica EPH. Jedna od važnih odluka naše Skupštine jest pripremanje javne ponude dionica. Već radimo na tome u suradnji s vodećim svjetskim institucijama i vjerujemo da će EPH u trenutku kada bude na burzi biti objekt velikih želja.

Vjerojatno vam je dosadilo upravljanje kompanijom u vlasničkim odnosima pola/pola? Harward Business Review nedavno je objavio jedan tekst o najsluženijim modelima upravljanja. Tipski to ide ovako: 50/50 vlasništvo, disperzirani portfelj, upravljanje uz vlasničko sudjelovanje… Slika WAZ-a i EPH pojedinačno i svakoga za sebe. Za nas je taj model uključujući i pola/pola vlasništvo veliko iskustvo i izvor snage. Htjeli ili ne, završili smo pohađanje škole o tome kako biti partner, a to je bila teška ali visoka škola. Sada nam je to referencija za sve globalne projekte, poput Metroa, Forbesa i nekih drugih globalnih igrača koji vjeruju da znamo raditi kao partneri, da znamo što znači ‘respect’, znamo slušati, pripremati odluke, monitorirati, izvještavati. Današnji svijet je svijet partnerstva, a ne svijet zvan 51 posto.

Je li izlazak na burzu planiran za 2009. godinu? Želimo da se naš IPO poklopi s ulaskom Hrvatske u EU. To je jedan od naših prvih indikatora ozbiljnog povjerenja u odnosu s WAZ-om. U posljednje četiri godine vodile su se ozbiljne rasprave, neke su trajale do zore, ali su uvijek bile konstruktivne i sada smo dosegli imamo takvu razinu povjerenja da smo upravo u Strategiji do 2009. postigli to da više ne raskrivamo ni o čemu što je manje od strateških ciljeva. Strategija je usuglašena, ostaje operativno provođenje.

Kakav je vaš model za Slobodnu Dalmaciju? Izvrstan. Uvjerem sam da će Slobodna Dalmacija biti jedan od naših velikih uspjeha. Ušli smo u kompaniju koja je desetljećima bila u gubicima i ponekad u vlasničkom kaosu. Podnijet ćemo veliki teret ali ćemo uspjeti. Hoće li i ove godine Slobodna zabilježiti gubitak? Moguće je. Na posljednjoj sjednici Nadzornog odbora i kasnije Uprave dogovorili smo se da bi možda ova godina mogla biti prva u kojoj Slobodna Dalmacija, nakon 19 godina, ne bi bila u gubitku. Sama novina Slobodna Dalmacija već posluje pozitivno.

Što se zapravo događa s tiražom dnevnih novina u svijetu? U svijetu tiraža dnevnih novina pada, ali prihodi od oglasa rastu ako je riječ o kvalitetnim i kredibilnim novinama. Novine koje se temelje na dampilanim cijenama i niskoj kvaliteti informacija, dakle nekoj vrsti žutila, stvaraju strukturne gubitke. To je dio trenda o kojem sam govorio i koji mora završiti time da informacije budu besplatne i kredibilne u isto vrijeme.

Kako ste zadovoljni s Metroom? Metro je upravo modelski odgovor na pretloni trend. Temelji se na tome da su čitatelji ekonomski potencijalni i obrazovaniji od čitatelja ostalih dnevnih novina. Iako je logika da bi čitatelji Metro trebali biti ekonomski siromašni. Ljudi koji čitaju Metro siromašni su vremenom, a ne novcem. Oni nemaju vremena za epsku kulturu ostalih dnevnih novina, nego žele u 15 do 20 minuta dobiti objektivnu i bitnu informaciju. Metro je kao model dobar za sve ostalo što radimo. U kompaniji Metropolis razvijat ćemo biznis u svim zemljama za koje imamo pravo, na način da ćemo sa švedskim partnerom osnivati kompanije kćeri na drugim tržištima. Već radimo na jednom tržištu od 30 milijuna ljudi gdje startamo uskoro.

Kada će Metro dosegnuti točku pokrića? Vjerujemo da smo napravili model u kojem će Metro za EPH biti profitabilan od prvoga dana, jer imamo dogovor s nositeljem licencije o tome kako on može ući u vlasničku strukturu s time da će se to desiti najbrže u odnosu na izdanja u drugim zemljama u kojima je vlasnik licencije imao takvu opciju. Operativnu dobit očekujemo već u 2008. godini. Ali uz dobit u kapitalu, očekujemo i rast, širenje na druga tržišta i odličan nosač za oglašavanje ostalih naših sadržaja i proizvoda.