Home / Financije / Regionalna tržišta kapitala

Regionalna tržišta kapitala

Regionalna su tržišta kapitala potkraj svibnja i u prvoj polovini lipnja većinom ‘pocrvenjela’, a jedina je svijetla iznimka bila Ljubljanska burza.

Glavni je ljubljanski indeks SBI 20 u razdoblju između 20. svibnja i 18. lipnja povećao vrijednost 4,5 posto i sve je bliže razini od 10 tisuća bodova. Nakon nekoliko tjedana letargije, napokon su se produbile dionice Krke, koje su u promatranom razdoblju bile najtrgovane izdanje s 35,5 milijuna eura prometa i rastom cijene od 8,22 posto. Tome su znatno prislonjeli dovršenje novoga pogona te potpora analitičara Erste banke koja ciljana cijenu smješta na 1.030 eura. Očekivana je korekcija pogodila dionice Telekoma Slovenije, koje su se spustile 3,43 posto uz 18,8 milijuna eura vrijedne trgovine. Pad cijene nije spriječilo ni preuzimanje najvećeg slovenskog internetskog pretraživača Najdi.si, u čijem je vlasništvu i hrvatski Pogodak.hr. Najveći je dobitnik ipak Intereuropa, kojoj su spekulacije o preuzimanju priskrbile rast dionica od 19,8 posto uza solidnih 7,3 milijuna eura prometa. Pozitivnu je seriju započetu u ožujku nastavila Luka Koper, koja je cijenu povećala 8,69 posto uz 13,1 milijuna eura prometa. Istaknuli su se i financijski holdinzi Pivovarna Laško i Sava. Laščani su povećali cijenu 17,17, a Sava 13,76 posto. Od likvidnijih su izdanja na meti prodaje bili Merkur (-3,43 posto) i Žito (-3,77 posto).

U Beogradu je kraj svibnja nudio isključivo rasprodaju, da bi do oporavka došlo tek početkom ovoga mjeseca. BELEX15 je u razdoblju od 20. svibnja do 18. lipnja spustio vrijednost čak 10,2 posto, a zabilježio je i neugodnu seriju od čak 11 dana za redom u ‘crvenom’. Logično, najtrgovane su dionice spustile vrijednosti. Tako je A1K banka u promatranom razdoblju spustila cijenu 10,7 posto i u jednom trenutku pala na razinu od 10 tisuća dinara, gotovo 40 posto niže od rekordne vrijednosti ostvarene potkraj travnja. Iako znatno manje likvidna, bolje je prošla Agrobanka, kojoj se vrijednost dionica spustila 4,9 posto.

Najteže je ipak nastradalo Soja protein, koji je spustio vrijednost 26,7 posto i pao ispod 22 tisuće dinara. Jedini koji je u vrhu najtrgovanih izdržao natele prodavatelja bio je Energoprojekt holding, koji je povećao vrijednost 3,2 posto i došao do 3,110 dinara, vrlo blizu rekordnoj vrijednosti ostvarenoj sredinom travnja. U društvu najlikvidnijih probio se Veterinarski zavod Šubotica, koji je prosječni promet podignuo na 15 milijuna dinara. Cijena je u mjesec dana ipak blježila pad od 2,7 posto. Iako je proljeće većinom bilo oslikano crnim tonovima, analitičari predviđaju da bi stabilizacijom političkih prilika i Beogradska burza mogla vratiti povjerenje ulagača.

Na meti prodaje najviše su bile dionice na Banjolučkoj burzi, koja bilježi pad indeksa čak osam tjedana za redom. Početkom lipnja jedini je promet bio znatno niži od deset milijuna KM. Toliko nizak tjedni promet nije ostvaren još od početka godine. Prije samo dva i pol mjeseca prosječni je dnevni promet bio veći od pet milijuna KM. Kad se analizira trgovina, vidi se da su veoma rijetki kupovni nalazi vrijedniji od 20.000 KM, a na strani prodaje kod nekih dionica mogu se vidjeti veći nalazi iako je ponuda znatno slabija. Najveći je ceh među najtrgovanim izdanjima platio RiTE Gacko, koji je spustio cijenu dionica 18,9 posto. Razlog su nejasnoće vezane uz ugovor s ČEZ-om, s kojim bi se uskoro trebalo krenuti u seriju velikih ulaganja. Stradale su i dionice naftne industrije. Tako je Rafinerija nafte spustila cijenu 9,0 posto, a Rafinerija ulja tržišnu kapitalizaciju u promatranom razdoblju smanjila čak je 13,9 posto spustivši se na 1,8 KM. Iznimka nije bio ni Telekom Srpske, koji je, bez obzira na konačnu uplatu kupoprodajnog novca Telekoma Srbije, spustio tržišnu kapitalizaciju 16,4 posto, na 1,4 milijarde KM. Dionica prvi put nakon početka travnja vrijedi manje od tri konvertibilne marke. Na meti prodavatelja bile su i Hidroelektrane na Trebišnjici koje su se u uvjetima znatno niže likvidnosti spustile 10,2 posto. Tržišna kapitalizacija tek je nešto iznad milijardu KM, gotovo četvrtinu manje nego prije dva mjeseca.

U Sarajevu je vladalo ipak nešto bolje raspoloženje, za koje su najzaslužniji Fabrika duhana Sarajevo i Energotrol. Dionice FDS-a su nakon višemjesečne borbe s ključnom psihološkom razinom od 400 KM napokon potkraj svibnja preskočile tu zapreku. Otponac je bila najava Glavne skupštine da će potkraj mjeseca svakoga postojećeg dioničara nagraditi jednom na svakih pet dionica, a očekuje se i isplata dividende zbog dobrih rezultata. Cijena dionica povećala se 9,7 posto. Energopotrol je u samo dva dana početkom lipnja tržišnu kapitalizaciju uvećao 18 posto, a sobzirom na korekciju koja je prethodila, cijena je otprilike na istoj razini kao i potkraj svibnja. Blagim se rastom može pohvaliti i Energoinvest, uz prosječan promet veći od 100 tisuća KM. Sličnu je sudbinu imala i druga građevinska dionica – Hidrogradnjava – koja se ponovno približila rekordnoj razini od 27,8 KM ostvarenoj u travnju. Dionice Bosnalijska su usprkos sve većoj likvidnosti ponovno pale ispod ključne razine od 60 KM udaljavajući se tako od rekorda ostvarenog potkraj ožujka.

U Crnoj Gori rasprodaja slična banjolučkoj. Najtrgovanije izdanje – Elektroprivreda Crne Gore, s 4,7 milijuna eura prometa u promatranom razdoblju, tržišnu je kapitalizaciju korigirala čak 22,17 posto. Nešto bolje prošao je drugi na listi najtrgovanih – Crnogorski Telekom, koji je cijenu spustio 10,26 posto, uz 3,4 milijuna eura prometa. U jednom se trenutku cijena spustila ispod sedam eura. Najteže je nastradala Solana Bajo Sekulić iz Ulcinja, koja je u promatranom razdoblju cijenu spustila 24,3 posto, uz 1,9 milijuna eura prometa. Željezara Nikšić cijenu je spustila 21,36 posto, a HTP Ulcinjska rivijera 14,66 posto. Među likvidnijim je izdanjima doista bilo teško pronaći dobitnika pa se istaknuo malo poznati Izbor iz Bara, koji je cijenu povećao 21,19 posto uz promet iznad 1,1 milijuna eura. Ponovno su bili aktivi i hrvatski ulagači, pa je tako zabilježeno da je HPB kupio 4,1 posto dionica Crnagoraputa za 2,1 milijuna eura. Dionice crnogorske cestograditeljske tvrtke su po 10,5 eura prodali Atlasmont banka i Futura investment s Djevičanskih otoka, pod kontrolom srbijanskog poduzetnika Duška Kneževića. U posljednjih nekoliko tjedana, otkako traje korekcija na crnogorskim tržištima, to je bila uvjerljivo najveća transakcija. Atlasmont banka i Futura vlasnici su još 14-ak posto dionica Crnagoraputa. Umjesto utjehe može poslužiti to da je pad cijena ostvaren uz ipak primjetno niži promet od onoga na obje crnogorske burze u vrijeme optimizma s početka godine.