Slušati je teže nego govoriti, ali često važnije

Slušanje se uči i vježba. Najvažnije je pritom vježbati koncentraciju, riješiti se predrasuda, naučiti biti strpljiv i biti prisutan.

Veliki govornici upisani su u povijest čovječanstva. Ciceron, Churchill – tek su neki od njih koji mi trenutačno padaju na pamet. Nemam ambiciju biti upisan u povijest, ali volio bih biti uspješan. Moj je problem slušanje. Sviđa mi se metafora o dva uha i jednim ustima, ali sam ne uspjeham u tome napredovati iako sam svjestan da je znati slušati jednako važno kao i znati govoriti. Primijetio sam da sam nestrpljiv i da često ne čujem, uopće ili na vrijeme, što mi sugovornik govori. Isti problem imam i s ukućanima, osobito s djecom, koji mi često kažu da su mi nešto rekli, a ja se toga ne sjećam i siguran sam da ih nisam čuo. Shvaćam da imam problem, ali ne znam kako ga početi rješavati.

Govori je moćan alat, a dobar je govornik onaj koji svoje ideje zna pretočiti u riječi i prenijeti ih onome kome poruku upućuje. No, riječi su ipak tek dio komunikacije – ostalo je sadržano u govoru tijela, kao i u tonu kojim komuniciramo sa sugovornikom. Često tek kada čujemo što nam sugovornik želi reći, naša komunikacija postaje potpuna i svrhovita. Slušajući potrebe onih kojima upućujemo poruku, možemo uspješno komunicirati s okolinom. Spremnost na slušanje odlika je velikih komunikatora. Svatko od nas doživljava svijet drugačije. Sagledati svijet na način kako ga percipira naš sugovornik, omogućuje nam uspostavljanje prave komunikacije i iznalaženje pravog rješenja. Slušanje koje zovemo ‘aktivnim’ upravo je ono kod kojeg (pravodobno i aktivnim sudjelovanjem) dobivamo informaciju o tome: što reći, kako naše riječi djeluju na sugovornika i što se od nas očekuje. Posve ste u pravu – slušanje se uči i vježba. Pritom valja prijeći nekoliko koraka: vježbati koncentraciju, riješiti se predrasuda, naučiti se strpljiv i biti prisutan (u sadašnjem trenutku).

Prvi je savjet da budete prisutni ili ‘u sadašnjem trenutku’. To ćete postići tako da iz svog okruženja uklonite sve prepreke poput buke, zvonjave telefona, predrasuda i sličnoga. Kad nekoga slušate, neka to bude vaša jedina aktivnost. Ako radite više stvari odjednom, povećavate vjerojatnost da nešto nećete čuti. Pokazat ćete da ste dobar slušač posvetite li pažnju osobi koja vam govori i sadržaju kojim vas upoznaje. Ako je riječ o razgovoru s nekom osobom (oči u oči), lagano se nagnite prema govorniku, fokusirajte pogled na govornikove oči i lice. Pokažite zainteresiranost za ono što vam se govori.

Budite otvoreni za tuđe ideje i odustanite od potrebe da budete u pravu. Nemojte se isključiti samo za to što se ne slažete s govornikom. Vaš je zadatak slušati, a ne slagati se s izgovorenim. Ne donosite zaključke dok ne čujete cijelu poruku.

Vježbajte slušanje, i to tako da govor osobe snimite ili onaj koji imate snimljen (bez obzira na sadržaj) zapisujete tako da najprije pustite jednu rečenicu i zapišete je, nakon toga dvije rečenice, pa i njih zapišete, i tako dalje, dok ne svladate cijeli tekst. Provjerite jeste li uspješno zapamtili sve što ste čuli, kao i jeste li ispravno čuli sve što ste zapisali. Uz to pokušajte preslušavajući tekst ponoviti sva imena navedena u tekstu ili pak odaberite neku riječ i zabilježite koliko se puta ponovila. Svaka od tih vježbi pomoći će vam na dva načina: ponajprije ćete na taj način vježbati koncentraciju i pamćenje, a i osvijestit ćete neki dio koji (svjesno) odaberete.

I čitanje govora tijela sugovornika ubraja se u područje slušanja. Važno je prepoznati raspoloženje i potrebe sugovornika i pratiti kako reagira na naše riječi: je li prekržio ruke i tako zatvorio komunikaciju prema nama, poručujući nam pritom da nije otvoren za naše poruke ili nam nešto ne želi reći. Ako se nagnuo prema nama, govori nam da je zainteresiran, otvoren za komunikaciju s nama i da naša ideja može pasti na plodno tlo. Pritom treba biti oprezan, jer neke su geste rezultat kulturoloških razlika među ljudima (klimanje glavom i okretanje glave lijevo-desno ne znači isto u svim kulturama). Ako ne uzmete u obzir i te detalje, može vam se dogoditi da pogrešno protumačite neke znakove i dovedete do nesporazuma. Poruke koje nam sugovornik šalje na nesvjesnoj razini često vrijede suhog zlata, kao i pažljivo slušanje njegovih riječi.