Svjetska zdravstvena organizacija dala je sedam naputaka za zdrav, kvalitetan i dug život: Redovito spavajte 7 do 8 sati. Redovito se bavite tjelesnom aktivnošću (najmanje 30 minuta na dan). Redovito doručkujte. Jedite razborito; hrana neka ne bude odviše energetska, s previše masnoća i soli, a neka u njoj bude više povrća i voća. Izbjegavajte uzimati hranu između obroka i održavajte poželjnu težinu. Svakako izbjegnite pušenje. Alkohol uzimajte umjereno ili ga posve izbjegavajte.
Registrira se 250 novih slučajeva iktusa na 100.000 stanovnika. Mortalitet od moždanog udara jest 15 posto, a invaliditet se kreće oko 35 posto.
Riječ je posebnom poremećaju regulacije mikrocirkulacije sa simptomatologijom gornjih ekstremiteta, a sindrom izaziva izlaganje hladnoći ili drugim stimulatorima. Manifestira se bljedilom, cijanozom (modrenica), boli i funkcionalnom impotencijom. U uznapredovaloj fazi mogu se javiti alternacije trofizma tkiva poput čireva i gangrene ekstremiteta. Oboljenje može biti primitivno ili sekundarno ili je pak izazvano profesionalnim uzrokom (korištenje vibrantskih instrumenta ili izlaganje hladnoći). Javlja se u 10 posto populacije, a u ženskoj populaciji penje se na 20 do 30 posto, i to u dobi iznad 30 godina.
Sve navedene bolesti znatno narušavaju kvalitetu i trajanje života. Vaskularne bolesti problem su prisutan u gotovo svakoj obitelji. Razvoj spoznaja na medicinskom polju i dobiveni rezultati redimenzionirali su indikacije za kirurške terapije tih bolesti (pritom se ne umanjuje važnost vaskularne kirurgije) koje sve više potpadaju pod kompetenciju specijalista internista (angiologija/vaskularna medicina). Dovoljno je pomisliti na prevenciju, na kronični oblik mnogih bolesti, na nužnost koraktnog odnosa prema starijim pacijentima koji sa sobom donose multiplicitane patologije. Pritom ne treba zaboraviti ni nove terapeutске mogućnosti (primjerice, tretman proširenih vena laserskom terapijom), danas mikroinvasive, koje nerijetko zamjenjuju kirurške intervencije.
Vrlo je čest srčani napad koji generira srčani zastoj, posebice u prvom satu od pojave prvih simptoma i najčešće prije nego što osoba stigne do bolnice ili do lijeka. No istina je i to da srčani napad nije uvijek iznenadan: često počinje moderiranim pritiskom lokaliziranim u središtu grudnog koša, koji može nestajati i ponovno se javljati. Tko taj alarm osjeti najčešće mu nije jasno što se događa. Upravo je zbog toga važno znati kako se javlja srčani udar i što učiniti kada do njega dođe.