Burze

Na kraju prošlog se tjedna u fokusu ulagača ponovno našla Inina dionica. Naime, javna je tajna da najveću domaću naftnu tvrtku već dulje ‘snimaju’ ruske naftne kompanije, od kojih najveće zanimanje pokazuje Lukoil. Međutim, čini se da Ina nije njegov primarni interes, nego upravo Mol, koji, ako ga Lukoil i preuzme, zajedno s njime dobiva i kontrolu te manjinski udjel u domaćoj naftnoj kompaniji. Takve i slične spekulacije već se dulje mogu čuti u kuloarima, ali nedavno održavanje Energetskog summita u Zagrebu dodatno je potenciralo cijeli slučaj.

Lukoil je ne tako davno najavio investicije u regiju vrijedne više milijardi dolara za koje se smatra da su prije svega namijenjene kupnji Molova plinskog poslovanja. No, Mol se u posljednjih desetak dana našao u priličnim problemima nakon što je OMV za milijardu eura okupljanje udjela na 18,6% temeljnog kapitala te mađarske kompanije. Da bi se zaštitili od eventualnog neprijateljskog preuzimanja, Mađari su potrošili 605 milijuna eura da bi kupili oko 7% dionica za vlastiti trezor i tako spriječili daljnje jačanje OMV-ovih vlasničkih pozicija. Dakle, Mol je potrošio znatan novac ne bi li se zaštitio od eventualnog OMV-ovog neprijateljskog preuzimanja, a u tome je dobio i potporu mađarske vlade. U tom se smislu čini da je OMV ne samo dodatno htio uvećati udjel u Molu nego je Lukoilu istodobno dao do znanja da misli ozbiljno i da će ruska kompanija, želi li doista preuzeti Mol, a tako neizravno i Inu, morati duboko posegnuti u džep ne bi li se strateški kvalitetno pozicionirala na prostoru Srednje Europe.

No, s druge strane, i OMV bi uskoro sâm mogao postati meta preuzimanja jer se, naime, posljednjih dana u austrijskim medijima spekulira da je ruski Gazprom zainteresiran za preuzimanje te kompanije. Povećavajući udjel u Molu, OMV je postao još zanimljiviji ruskom dijelu, a prema dobro upućenim, ali zasad anonimnim izvorima, Gazprom je već počeo razgovore s IPIC-om, vlasnikom 17,6% postotnog udjela u OMV-u. Inače, do kraja prošloga tjedna s OMV-om nitko nije kontaktirao u vezi s mogućim preuzimanjem.

Jedan od većih prošlotjednih gubitnika s padom cijene od 10,71%, na razinu od 500 kuna, bila je dionica Luke Rijeka. Ta je dionica prije nekoliko tjedana dosegla razinu od čak 700 kuna, da bi ubrzo nakon toga došlo do otreženja ulagača. Iako Luka Rijeka ima potencijal za rast prihoda, čini se ipak da su ulagači precijenili domet te dionice. U tom smislu, prošlotjedni pad cijene nije bio neočekivan. Uz relativno skromne poslovne rezultate, na pad cijene dionice utjecale su i zasad još neslužbene najeve, i to nekoliko dana nakon što je formaliziran početak projekta na gradnji nove ravnica pruge Rijeka – Botovo, da će i Slovenija uskoro početi graditi željezničku prugu od Kopra do Mađarske.

Ponajprije zahvaljujući ‘uljepšavanju’ prinosa u portfeljima za prvih šest ovogodišnjih mjeseci, prošli je tjedan indeks Zagrebačke burze – Crobex dobio na vrijednosti 0,74% i tjedan završio na 4.835,28 bodova. Tako se nakon duljeg razdoblja stagnacije njegova vrijednost stabilizirala na razinama višim od 4.800 boda. Iz istog je razloga na vrijednosti dobio i obveznički indeks Crobis, koji je istodobno ojačao za 0,38%, pa je njegova vrijednost na kraju prošloga tjedna bila 99,0818 bodova.

Prošlog je petka Varteks obavijestio Zagrebačku burzu da je prodao 20 tisuća vlastitih (trezorskih) dionica po 255 kuna preko Zagrebačke burze. Prije te transakcije Varteks je posjedovao 294.097 vlastitih dionica (19,02% temeljnog kapitala). Nakon otpuštanja predmetnih dionica raspolože s 274.097 vlastitih dionica, što je trenutačno 17,73% udjela u temeljnom kapitalu Društva. Iako nije poznato tko je bio kupac predmetnih dionica, pretpostavlja se da se radilo o institucionalnom investitoru koji je već otprije u vlasničkoj strukturi Društva.

Na povećano zanimanje za Varteckove dionice u posljednjih su nekoliko mjeseci utjecali ohrabrujući poslovni rezultati koje je to društvo ostvarilo u prvom ovogodišnjem kvartalu, ali i skori Magmin IPO, čija je početna cijena upozorila na podcijenjenost domaćih tekstilnih kuća. Kad je riječ o rezultatima, Varteks je u prva tri mjeseca ove godine ostvario dobit od 1,03 milijuna kuna, za razliku od istog lanjskog razdoblja, kad je ostvaren gubitak od 200-tinjak tisuća kuna. Takvi su rezultati potvrdili pozitivne trendove započete još tijekom 2005. Pritom je ostvaren znatan rast prihoda u maloprodaji (+ 14,4%) u odnosu na prva tri mjeseca 2006., a ukupni su prihodi u isto vrijeme porasli 4,04% na 101,9 milijuna kuna. Ipak, najbolji pokazatelj izlaska iz krize bio je rast dobiti od poslovnih aktivnosti koja je za prva tri mjeseca ove godine bila 4,6 milijuna kuna. Očekuje se da će i do kraja ove godine Varteks zadržati pozitivan poslovni trend.

Naime, početkom lipnja tvrtka je nakon višemjesečnog pregovaranja sklopila ugovor sa organizatorima Univerzijade Beograd koja bi se trebala održati 2009. Taj je ugovor, inače, vrijedan oko pet milijuna eura, a zanimljivo je da je Varteks posao dobio izbacivši iz utrke slovensku Muru i nekoliko poznatih talijanskih tvrtki. Tako će ta tvrtka osigurati odjeću i obuću za 50-ak tisuća sudionika sportskog događaja koji će se u ljeto 2009. održati u Beogradu, što uključuje i odjevne predmete modne marke Levi’s koje će nositi 14-ak tisuća prijavljenih volontera. Vrijedi spomenuti i da je Varteks trenutačno u postupku kompletnog povrata imovine koju ima u Srbiji, a vezano uz to tvrtka je na ovogodišnjoj Glavnoj skupštini Društva povećala temeljni kapital izdavanjem 374.948 novih redovitih dionica pojedinačne nominalne vrijednosti 200 kuna koje će nakon upisa navedene odluke u registar Trgovačkog suda u Varaždinu pripasti HFP-u.

Promatrajući pad burzovnog indeksa Crobexa tijekom lipnja, može se pretpostaviti da je 6,7 milijardi kuna imovine potkraj svibnja uložene u domaće dioničke fondove na vrijednosti izgubilo između 200 i 300 milijuna kuna. S druge strane, poznato je da ni u regiji domaćim fond-menadžerima tijekom prošloga mjeseca nisu cvale ruže. Naime, potkraj 2006. petina ukupne fondovske imovine (3,36 milijardi kuna) bila je uložena u domaće dionice, a ta je proporcija na kraju svibnja bila čak i viša (6,7 milijardi kuna, odnosno 25% ukupne imovine). Raskorak u brzini rasta domaće (institucionalne) potražnje i ponude dionica jedno je od najčešćih objašnjenja za već pričinu dugo razdoblje visokih stopa rasta cijena domaćih dionica, pa nije čudno što su se fondovi u posljednje vrijeme više okrenuli prema inozemnim burzama, kao i znatnom povećanju imovine plasirane u bankovne depozite. Tako je imovina uložena u inozemne dionice od početka godine uvećana za gotovo četiri puta, odnosno s 1,5 na 5,8 milijardi kuna. Pritom su dionička ulaganja izvan Hrvatske u ukupnoj imovini fondova tijekom pet mjeseci porasla s 9,3 na 22%. S druge strane, povećanje ulaganja u bankovne depozite može se pripisati porastu rizika koji koincidira s visokim rastom cijena vrijednosnica, ali svakako ne treba zanemariti ni to da je najveći dio fondovske imovine i dalje pod upravljanjem društava u vlasništvu banaka.

Dakle, nije nerealno očekivati da će Hanfino izvješće za lipanj, prvi put nakon višemjesečnog rasta imovine fondova, pokazati prve znakove stagnacije.