Čovjek koji je pokušao preuzeti MOL

Austrijski OMV nedavno je povećao svoj udjel u Molu s 10 na 18,6 posto kupivši javno ponuđene dionice, što je potaknulo kalkulacije u tisku o spajanju dviju kompanija. No, s obzirom na negativne reakcije Mola i mađarske Vlade, OMV će se u dogledno vrijeme teško domaći znatnijeg udjela u mađarskoj kompaniji.

Glavni izvršni direktor austrijskog OMV-a Wolfgang Ruttenstorfer jedan je od najvažnijih menadžera u ovom dijelu Europe. Čelno mjesto u najvećoj regionalnoj energetskoj kompaniji proteklih godina donijelo dosta medijskog prostora, iako se o šutljivu Bečaninu čak niti u medijskim krugovima ne zna previše. Ruttenstorfer je zapravo dijete OMV-a, u kojem je proveo cijeli radni vijek. Rođen je 15. listopada 1950. u Beču, gdje je i završio Ekonomski fakultet 1973. godine. U austrijskoj energetskoj kompaniji zaposlen je od 1976. godine, u kojoj radi cijelo vrijeme uz tek jedan prekid potkraj 90-ih godina prošlog stoljeća.

Karijeru je počeo u Odjelu za odnose s javnošću, pa su zloznici skloni reći da je upravo zbog toga vrlo oprezan u komunikaciji s medijima. Kažu, ‘dobro je upoznato neprijatelja’. Godine 1985. dolazi u Odjel za planiranje i organizaciju, gdje ostaje do 1989. godine, kada preuzima jedan od najvažnijih OMV-ovih odjela – onaj za strategijsko planiranje. Tu se zadržava tek godinu dana kada preuzima mjesto šefa Marketinga, što mu je 1992. godine i donijelo izbor u Upravni odbor, gdje je bio odgovoran za financije i kemikalije i ostao sve do 1997.

U razdoblju od 1997. do 2000. godine bio je zamjenik ministra financija Austrije u socijal-demokratskoj vladi. Na početku te godine vraća se u OMV, i to na čelo Odjela za financije i prirodni plin. Od 1. siječnja 2002. postaje glavni izvršni direktor OMV-a. Njegov izbor zapravo i nije bio iznenađenje ima li se na umu bogata karijera u OMV-u, koja mu je i donijela status jednog od najdužeg vremena vrhunskih menadžera u kompaniji.

Više je puta u javnim istupima isticao da mu, kao i svakom menadžeru, zbog prirode posla nedostaje obitelj. Upravo u krugu obitelji provodi najviše slobodnog vremena. Tvrdi, međutim, kako tajna njegova uspjeha leži u činjenici da ga posao zapravo opušta. Tako su se cinični austrijski mediji prije nekoliko godina sprali s njegovom izjavom da ga je te godine najviše opustio rad na složenom preuzimanju rumunjskog Petroma, čija je kupnja bio njegov dosad najjači menadžerski uspjeh na razini regije.

Ruttenstorfera je u središte medijske pozornosti vratila OMV-ova kupnja dodatnih 8,6 posto dionica Mola za oko milijardu eura, čime ukupno drži 18,6 posto dionica te mađarske naftne grupacije. Time austrijski div učvršćuje strateška nastojanja kako bi postao najjača energetska grupacija u ovom dijelu svijeta. Kupljene dionice bile su javno ponuđene, a za njih su se, navodno, zanimali i ostali ulagači. U OMV-u su izjavili da svaki dan traže nove strateške investicije, a participacija u Molu upravo je jedna od njih. Ruttenstorfer tvrdi da je najava o skorom spajanju rezultat pogrešne interpretacije medija.

• U OMV-u smo izjavili da smo povećali svoj udjel u Molu s 10 na 18,6 posto jer vjerujemo da će sljedećih nekoliko godina do konsolidacije doći. Rado ćemo s Molovim menadžmentom razgovarati o svim oblicima suradnje, međutim, nikakva konkretnog spajanja zasad neće biti – odlučan je Ruttenstorfer. S obzirom na vrlo negativne reakcije i Mola i mađarske Vlade, u dogledno bi se vrijeme OMV sigurno teško mogao domaći znatnijeg udjela u mađarskom divu. Osim Mola, OMV ima na umu i ruske kompanije s obzirom na zajedničko uvjerenje da naftne grupacije Srednje i Istočne Europe moraju biti tijesno povezane.

Ruttenstorfer je i najvažniji autor OMV-ove strategije kojom se do 2010. godine želi zaukršiti regionalna dominacija austrijskoga energetskoga diva. Nadzorni odbor OMV-a je ciljeve za razvoj tvrtke objavio potkraj prošle godine. Strateški mu je cilj postati najuspješnija tvrtka koja izvlači korist od rastućega ‘Europskog pojasa’, a taj se cilj temelji na podacima da na području istraživanja i proizvodnje OMV planira povećati proizvodnju nafte i plina u ključnim regijama više od 50 posto, s približno 320.000 barela ekvivalentna nafte (boe) po danu, koliko sada proizvodi, na 500.000 boa po danu do 2010. Povećat će se i kapaciteti rafiniranja sa sadašnjih 500.000 milijardi barela po danu (bbl/d) na maksimalno dvostruki iznos.

Međutim, ako se za Petrom može reći da je najveći Ruttenstorferov uspjeh, najveći mu je neuspjeh svakako neuspjelo spajanje s austrijskim energetskim koncernom Verbundom, koje je stopirao Parlament. Austrijski je ministar gospodarstva Martin Bartenstein izjavio da dvije kompanije nisu uspjele zakonodavstvo uvjetiti u ‘važnost i pravednost spajanja’. Austrijski je parlament trebao dati zeleno svjetlo za preuzimanje 13 milijardi eura vrijednog Verbunda, a kako su poručili Bartenstein i austrijski ministar financija Karl-Heinz Grasser Parlament nije želio odustati od 51-postotnog vlasničkog udjela u novostvorenoj kompaniji, što je i bio preduvjet za spajanje, želeći zadržati kontrolu austrijske države nad elektroenergetskim sektorom. Austrijska je Vlada vlasnik 32 posto OMV-a te 51 posto Verbunda.

Da je spajanje dobilo odobrenje, trebalo bi donijeti zakon prema kojemu bi država i dalje kontrolirala 51 posto Verbunda. Analitičari su nakon objave mogućeg spajanja kritizirali Upravu OMV-a zbog usmjeravanja investiranja na tržište struje i plina umjesto na naftu, rekavši pritom da OMV i Verbund u veličini ništa neće dobiti te da osim toga među tvrtkama vlada slaba sinergija. Predsjednik Uprave OMV-a Wolfgang Ruttenstorfer, namjeravajući stišati buku, za Austrijsku je televiziju tada izjavio da propast spajanja ne predstavlja problem.

• OMV ima zacrtane ciljeve rasta do 2010. godine, čije će se provođenje nastaviti bez obzira na neuspješno spajanje – kazao je Ruttenstorfer odbacivši pritom Grassereove optužbe da je glavni razlog tog neuspjeha slaba pripremljenost.

SAD je sredinom lipnja zaprijedio OMV-u sankcijama bude li ostvario svoje planove o otvaranju golemog plinskog polja u Iranu. Ako OMV ugovorom fiksira postojeće pismo namjere o razvoju velikog plinskog polja u Iranu, na snagu bi mogao stupiti američki Zakon o sankcijama za poslovanje u Iranu, upozorio je u razgovoru za austrijsku državnu radiostanju ORF glasnogovornik austrijskog ministarstva vanjskih poslova Sean McCormick. Time bi se ograničio OMV-ov izvoz u SAD kao i njegov uvoz tehničke opreme iz te zemlje. Navedeni je američki zakon usmjeren protiv poduzeća koja u iranski energetski sektor ulože više od 15 milijuna eura. Prema navodima iranske strane, volumen planiranog OMV-ova projekta iznosi 20 milijardi eura.

Glasnogovornik austrijske kompanije Thomas Hümmer naglasio je da u Iranu već posluje više europskih kompanija, poput Shell, Statoila i Repsola. Kao europska kompanija moramo poštovati sve zakone i propise koji nas se tiču, a to su austrijski i zakoni Europske unije te, samo se po sebi razumije, sve odluke ujedinjenih naroda. To je naš put – zaključio je Hümmer.