Doigravanje

Potraga za maketama kobasica kompanije Gavrilović privukla je veliki interes potrošača koji se s informacijama o nestalim kobasicama na besplatni telefon javljaju u prosjeku dvadeset puta na dan. Naime, marketinška kampanja koju su za Gavrilović osmislili kreativci iz agencije McCann Erickson poziva potrošače da pomognu Đuri Gavriloviću u nalaženju maketa četirijsu kobasica. Kao što kažu u kompaniji, potrošači ostavljaju poruke podrške ili tumače koji su im proizvodi omiljeni. Afera ‘nestale kobasice’ trajat će do kraja srpnja, a od ovog tjedna, uz novine, radio i plakate kampanja se nastavlja i na televiziji.

Iako je Hrvatska pregovore počela prije 20 mjeseci, i dalje prema Europskoj uniji putuje bez analize troškova i koristi od ulaska. Dugo najavljuvana studija napokon je trebala ugledati svjetlost dana na sjednici Gospodarskog vijeća HGK – Komore Zagreb na kojoj je najavljeno da će je predstaviti ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb Sandra Švaljek. No, usprkos najavama, dnevni je red promijenjen u posljednji tren pa je umjesto izlaganja ravnateljice Instituta predloženo da zamjenica glavnog pregovarača i državna tajnica Martina Dalić održi predavanje o korištenju EU fondova. U obrazloženju izostanka predstavljanja analize navedeno je da dobar dio podataka nužnih za analizu kasni, a s obzirom na to da Institut ne želi izlaziti s parcijalnim analizama, predstavljanje se odgada. Tako će se, najvjerojatnije, pričekati jesen da se pripremi podloga i obrade statistički podaci pa da Hrvatska obilježi drugu godišnjicu od početka pregovora uz konačno saznanje koje su to koristi pridruživanja, kao i koliko će ono točno stajati.

Najveća domaća naftna kompanija ima izgleda da proda svoj plinski biznis, smatra većina, odnosno 52 posto sudionika prošlo-tjedne Liderove web ankete. Spekulacije pokrenute nakon nedavnoga energetskog summita u Zagrebu o preslagivanju energetskog tržišta u ovom dijelu Europe, odnosno o interesu Rusije za Inu, pa potom i ulazak OMV-a u vlasničku strukturu MOL-a nisu uvjerile 48 posto ispitanika ankete da Ina ima izgleda prodati svoj plinski biznis, INA-Naftaplin.

Novine državna tvrtka koja je dužna ponašati se sukladno javnom interesu te da imaju 600 zaposlenih i 43 prodajna punkta što ih, izgleda, čini najboljim kandidatom za taj posao. Naravno da je to izazvalo revolt predstavnika knjižara, koji smatraju da bi odluka vladajućih mogla opasno ugroziti njihovo poslovanje i to toliko da nekima prijeti i bankrot. Budući da su u Agenciji naveli da će angažirati relevantne knjižare, njihov predstavnik, predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Marijan Kuduz, poručio je da ne žele biti kooperanti Narodnih novina već njeni ravnopravni partneri.

• Ne mislim da knjižare nisu ‘spособне’ obavljati taj posao, jer imaju za to kvalificirane ljudje i iskustvo. Kao grupacija borimo se za interes knjižara te ćemo inzistirati na tome da ne budu ugroženi. Dok traju pregovori ne želim iznositi u javnost detalje naših prijedloga koje planiramo iznijeti pred ministrom – objasnio je Kuduz. A da posao distribucije udžbenika ‘težak’ 300 milijuna kuna, koliko procjenjuju neslužbeni izvori, neće ugroziti egzistenciju knjižara, potvrdio je i Primorac riječima da će knjižare koje zadovoljavaju predviđene kriterije moći postati partneri Narodnim novinama.

• To je velik posao i treba stvoriti sve potrebne preduvijete da školare na njihovim klupama 3. rujna dočekaju kompleti udžbenika. Ministarstvo planira pokriti sve troškove, a o točnim je iznosima još teško govoriti. Također vas uvjeravam da Narodne novine od posla neće zaraditi ništa – napomenuo je Dragan Primorac.

Ipak, tvrde upućeni, Narodne novine su izravnu pogodbu dočekale rašireni ruku, stoga je zbila neobično da razloga za veselje pronalaze u čistom altruizmu ili potrebi da mališanima osiguraju ulazak u novu školsku godinu s besplatnim udžbenicima. Narodne novine su prošlu poslovnu godinu završile s prihodom od 482,78 milijuna kuna, što je pad od 5,8 posto u odnosu na 2005., te dobiti od 22,7 milijun kuna, što je osam posto manje u usporedbi s godinom ranije. Iako službeni odgovor iz kompanije nije dostavljen, upućeni tvrde da su nešto lošiji poslovni rezultati ostvareni zbog jačanja konkurencije, posebice u trgovackom dijelu poslovanja.

Prema nekim navodima, rukovodstvo Narodnih novina zonglira između zastarjelih metoda upravljanja poduzećem, koje su manje više specifične državnim poduzećima, te strategija kojima bi se prilagodilo konkurenciji na tržištu. Na potonje su mislili tijekom projekta renoviranja prodavaonica i smanjenja broja zaposlenih, dok mnogi unutar njihovih redova smatraju da kompanija prečesto vrši rotacije u redovima izvršnog menadžmenta. Povlašteni status koji su Narodne novine godinama uživale ugrožen je jačanjem konkurencije. Posao s udžbenicima svakako bi ih vratio u igru, jer, zaradili oni ili ne, ostali knjižari gube.