Održivi razvoj pretpostavlja ravnotežu između triju dimenzija: gospodarstva, okoliša i društvenog razvoja u sklopu učinkovitog sustava upravljanja, kaže gospodin Björn Stigson, predsjednik Svjetskoga poslovnog savjeta za održivi razvoj (WBCSD). Današnje potrebe treba zadovoljiti kako ne bismo ugrozili sposobnost budućih naraštaja da zadovolje vlastite.
-
Što je održivi razvoj danas za WBCSD i koje ključne promjene trebaju provesti tvrtke kako bi prihvatile održivi razvoj? Pitanja održivosti sve više određuju prostor za poslovanje, inovativnost i rast kompanije. Održivi razvoj utječe na kompanije na tri glavna načina: Prvi se odnosi na pitanje jesu li poslovni modeli dovoljno snažni…
-
Koja ključna područja WBCSD prepoznaje kao glavne izazove za gospodarski sektor u procesu integracije principa održivog razvoja? Naši su članovi prepoznali četiri povezana ključna područja koja ohrabruju glavne izazove održivosti s kojima se gospodarstvo sada susreće. Svakim od njih bavi se grupa od dvanaestak CEO-a. Dopustite da ih ukratko opišem:
To je bez sumnje jedan od najvažnijih okolišnih problema današnjice iz nekoliko razloga: problem je globalan i neraskidivo je vezan uz potrebu i korištenje energije koja postaje sve važnijom okosnicom gospodarskog razvoja u razvijenim i u zemljama u razvoju. Štoviše, taj problem neće nestati sam od sebe i ne postoje jednostavna tehnološka rješenja. Klimatske promjene utječu na gospodarstvo na dva načina: s obzirom na fizičke klimatske utjecaje na gospodarstvo i, s druge strane, tu je i pitanje kako najučinkovitije smanjiti emisiju stakleničkih plinova. WBCSD ima projekte koji se odnose na brojne najrelevantnije gospodarske sektore koji pridonose raspravi o energiji i klimi, kao što su gradnja, transport, električni aparat, drveni proizvod, cement, gume i kemikalije. Također istražujemo interakciju između energije i vode za koju vjerujemo da će biti od vitalne važnosti u budućnosti. U suradnji sa Svjetskim gospodarskim forumom i Svjetskom bankom bavimo se problematikom financijskih tokova u zemljama u razvoju. Zatim, angažirani smo u kreiranju alata koji podržavaju učinkovito tržište ugljika kao što je naš Protokol o stakleničkim plinovima (GHG protokol) u suradnji sa Svjetskim institutom za resurse (WRI).
Naši članovi shvaćaju da moraju poslovati u zemljama u razvoju, u kojima će doći do najvećeg povećanja broja stanovnika i najvećeg ekonomskog rasta. Oni moraju poslovati na posve transparentan način, prihvatljiv lokalnom stanovništvu i koji se temelji na održivom razvoju. Kao što često kažemo u WBCSD-u: gospodarstvo ne može uspjeti u društvima koja ne napreduju. Prikupili smo mnogo primjera koji pokazuju kako tvrtke iz različitih sektora i različitih područja koriste te inovativne poslovne modele, često u suradnji s vladama, nevladinim organizacijama i razvojnim agencijama.
Naš hrvatski član Podravka, okosnica je tima u tom području interes, jednom od najdužih kontinuiranih intelektualnih napora WBCSD-a, od naše prve publikacije iz 1992. Promjena smjera, koja je artikulirala da će poduzetništvo imati vitalnu ulogu u budućnosti zdravlja našeg planeta te stvarila naglasak na ulogu gospodarstva u održivu razvoju, do najrecentnijih radova istaknutih u prošlogodišnjem izvještaju od izazova do prilike: uloga poduzetništva u društvu sutrašnjice. Izvještaj su izradile ‘vode sutrašnjice’, grupa mladih menadžera koji su potpisali Manifest za globalno poduzetništvo sutrašnjice u kojemu stoji kako vjeruju da će vodeće svjetske kompanije 2020. g. biti one koje omogućavaju dobra i usluge i privlače nove klijente uvažavajući najveće svjetske izazove – uključujući siromaštvo, klimatske promjene, iscrpljivanje resursa, globalizaciju i demografske promjene.
Razumno korištenje svjetskih prirodnih resursa tema je koja podvlači većinu WBCSD-ova rada. Vrijednost usluga ekosustava koje priroda daje besplatno procjenjuje se kao dvostruko veća od vrijednosti ekonomskih aktivnosti društva. Ali, ako cijene ne odražavaju pravu vrijednost Zemlje, svjetski resursi bit će potraženi – mi ne štimito ono što ne cijenimo. WBCSD je bio uključen u UN-ovu Milenijsku procjenu ekosustava koja je ustanovila da su gotovo dvije trećine usluga ekosustava, primjerice svježa voda, predvidljiva lokalna i regionalna klima, svježa neuzgojena riba, bioraznolikost, u opadanju. Dvojba u vezi s upravljanjem ekosustavima mora biti riješena. Tko će platiti za usluge ekosustava i postoje li poslovne prilike u razumnom gospodarenju ekosustavima? Kako kapacitet tržišta može pridonijeti održivu upravljanju ekosustavima i korištenju njegovih usluga? Iz tih smo razloga potaknuli novo područje interesa za ekosustave i među ostalima surađujemo s organizacijama poput Svjetskog instituta za resurse (WRI) i Svjetske unije za zaštitu prirode (IUCN) u pronalaženju tržišnih rješenja za zaštitu i naplatu usluga ekosustava.
