Prednost društveno odgovornih kompanija postaje očita

Premda gospodarstvo pokušava djelovati u fazi pripreme pojedinih zakona, uz dužne pozitivne iznimke, učinak je uglavnom zanemariv. Posljedice takva ponašanja snosi cijelo društvo. Stvari mogu krenuti nabolje samo otvorenim dijalogom zakonodavne vlasti i svih zainteresiranih strana te uvažavanjem prijedloga koji utječu na kvalitetu i dugoročnu održivost te praktičnu primjenu zakona i propisa.

Sazrijevanje ideje održivog razvoja od 1997. do 2007. u hrvatskom poslovnom okruženju slično je razvoju i rastu djeteta od rođenja do desetog rođendana: promjene su goleme, ali riječ je ipak o djetetu koje se razvija, raste i uči da bi u zrelim godinama, kao odraslo čovjek, mogao dati najviše – naglašava mr. sc. Gordana Kovačević, predsjednica Upravnog vijeća, u povodu desete godišnjice Hrvatskoga poslovnog savjeta za održivi razvoj.

• Prije deset godina tek su neki vizionari iz naše poslovne zajednice prepoznali ključne vrijednosti održivog razvoja kao koncepta koji svim stranama osigurava dugoročnu dodanu vrijednost. Danas se održivi razvoj veže uz pojam društveno odgovornog poslovanja jer je riječ o poslovnoj strategiji kojoj je cilj balansiranje dugoročnog rasta kompanije, s utjecajem koji poslovni subjekt ima na ekonomski, okolišni i društveni razvoj. Danas brojne tvrtke strateški razmišljaju o održivom razvoju kao jedinom pravom putu svoje konkurencnosti i budućeg rasta.

• Što biste izdvojili kao najveći izazov za HR PSOR u sljedećih nekoliko godina? HR PSOR dijeli globalne izazove kao što su pitanja klimatskih promjena, iskorištavanje energetika i ostalih izvora, poštovanje ljudskih prava, zaštita zdravlja i sigurnosti te etično ponašanje i transparentnost poslovanja te društvene posljedice ekonomske globalizacije. UN-ova je inicijativa Global Compact pod pokroviteljstvom predsjednika RH nedavno pokrenuta i u našoj zemlji. Brojne kompanije koje su joj pristupile pridonijet će uspostavi standarda tržišnog poslovanja i sudjelovati u izgradnji transparentnog i pravednog društva koje se brine i za generacije koje dolaze. Strategija održivog razvoja postaje još važnija za svaku zemlju kao i za globalnu zajednicu uzmu li se u obzir različite razine razvoja pojedinih društava i ekonomija. Imajući na umu potrebu istinskog partnerstva za poticanje rasta i stvaranje novih radnih mjesta, Europski parlament vidi Europu kao centar izvrsnosti u društveno odgovornom poslovanju. To je okvir u kojem ćemo i mi tražiti svoju razvojnu šansu.

• Predstavnici gospodarstva i dalje smatraju da ih se ne uvažava dovoljno pri donošenju zakonske regulative. Kako bi se ta praksa mogla promijeniti i kako bi se mogao postići veći utjecaj gospodarstva na postupak donošenja i sadržaj propisa? Problem nedovoljnog uvažavanja gospodarstva pri donošenju zakonske regulative jest u tome da, nažalost, naša zemlja još nije prepoznala stratešku važnost i odgovornost poslovnog sektora za uravnoteženje odnosa prema društvu i zajednici te okolišu. Gospodarstvo mora sudjelovati u donošenju pojedinih zakona, što više, ima odgovornost za iniciranje kvalitetnoga zakonodavnog okvira i predlaganje reformi radi stvaranja poticajnog okruženja za konkurentno i društveno odgovorno poslovanje. Mnogo je bolje, jeftinije i mudrije uključiti gospodarstvo u fazi pripreme zakona i propisa nego čekati da ih se počne primjenjivati i tek tada shvatiti sve posljedice nedovoljne stručnosti ili praktičnog neiskustva onih koji su zakone pisali. Premda gospodarstvo pokušava djelovati u fazi pripreme pojedinih zakona, uz dužne pozitivne iznimke, učinak je uglavnom zanemariv. Posljedice takva ponašanja snosi cijelo naše društvo. Stvari mogu krenuti nabolje samo otvorenim dijalogom zakonodavne vlasti i svih zainteresiranih strana te uvažavanjem prijedloga koji utječu na kvalitetu i dugoročnu održivost te praktičnu primjenu zakona i propisa.

Hoće li njegovi rezultati pridonijeti percepciji važnosti odgovornog poslovanja i dati odgovornom tvrtkama prednost u odnosu na konkurenciju? Rangiranje hrvatskih tvrtki prema nefinancijskim pokazateljima važna je prekretnica u odnosu na društveno odgovorno poslovanje. Dosad su se uglavnom promatrali financijski pokazatelji, koji nisu dovoljni za utemeljenu procjenu poslovne uspješnosti, a vrijednost tog projekta potvrdit će praktična primjena u poslovnom sektoru. Koristim se prigodom pohvaliti cijeli tim koji radi na metodologiji jer je riječ o zahtjevnom i stručnom poslu. Nadam se da će u idućoj fazi razvoja projekta HR PSOR i HGK naći najbolji model primjene i da će i Hrvatska dobiti svoj indeks društvene odgovornosti, odnosno održivosti. Vjerujem da će primjena tog indeksa pridonijeti boljoj percepciji važnosti odgovornog poslovanja, a s razumijevanjem strateške važnosti koncepta i u široj će zajednici postati jasnije zašto društveno odgovorne kompanije ostvaruju komparativnu prednost s obzirom na ugled, tržišno pozicioniranje, zadržavanje kvalitetne radne snage, pristupa investicijskim fondovima i tržištima kapitala.

• Koliko je javnost svjesna održivog razvoja? Kako mediji prate dostignuća u tom području i kako im mogu pridonijeti? Ima primjera senzibiliziranog istraživačkog novinarstva, kakav je, primjer radi, bio nedavni članak Liderove novinarke o Zakonu o zaštiti okoliša koji je trenutačno u postupku. Da je takvih primjera više, možda bismo u javnosti imali jasniju sliku o održivom razvoju i njegovu strateškom utjecaju na život. Odgovornost za održivi razvoj ipak je ponajprije na stratezima razvoja koji moraju biti osviješteni da bi mogli odgovorno djelovati. Ulog je golem i njegove čemo plodove ili posljedice ubirati svi mi, ali i generacije koje dolaze. Upravo zato HR PSOR treba i dalje djelovati kao nukleus pozitivnih inicijativa i djelovanja prema održivoj zajednici uspješnih, društveno odgovornih tvrtki i zadovoljnih građana.