Delegirajte zadatke i ne mislite na posao i obveze

Svake se godine s godišnjeg vratim umornija nego što sam otišla. Zapravo mi se čini da mi dva tjedna odmora nisu dovoljna, to više što prvih i posljednjih nekoliko dana toliko razmišljam o poslu da se osjećam kao da sam već u uredu. Kako da ne mislim na posao i da iskoristim ta dva tjedna za sve ono što tijekom godine ne mogu napraviti? Nažalost, ne mogu dobiti više od dva tjedna odmora iako žudim za bar još kojim danom. Kako od svojega kratkog godišnjeg dobiti najviše?

Kad od dvotjednoga godišnjeg odmora očekujete da vam obnovi tijelo i duh i nadoknadi sve što ste propustili učiniti tijekom godine, postavljate si iznimno visoke ciljeve, zapravo nemoguću misiju. I ne samo to – sebi i svojoj obitelji unaprijed kvarite mogućnost užitka i stvarnog odmora osjećajem da, što god učinili, dva tjedna neće biti dovoljno ni da predahnete od svakodnevne jurnjave, tempa i obveza. I tako se vrtite u začaranom krugu – unaprijed znate da dva tjedna neće ukloniti umor, a više od toga si ne možete priuštiti, pa je svaki odmor unaprijed osuđen na propast. Ako tijekom godine ne iskoristite kraće prekide u svom radnom ritmu, nakupljate umor koji postaje kroničan i naravno da je ‘samo’ dva tjedna za pravi odmor premalo. No, ljeto je već tu – i kasno je plakati nad prolivenim mlijekom. Kako iz začaranoga kruga?

Obećajte si da ćete od ove jeseni promijeniti način na koji se tijekom godine, od godišnjeg do godišnjeg, odnosite prema sebi i svom organizmu. Najbolje ćete rezultate polučiti, ako se za njega pripremite mnogo prije početka razdoblja godišnjih odmora.

Ove ste godine malo zakašnili s ‘pravim planiranjem’ – gdje, pa sljedeće godine s planiranjem treba početi već u siječnju, kad se pojave prvi znaci umora, i sa zimskom ili proljetnom kratkom stankom izbjeći njegovo nakupljanje. Godišnji, pak, koji je pred vama shvatite kao predah, ne očekujući čartobnu obnovu duha i tijela. Pristupite mu s realnim očekivanjima, to je ipak vrijeme koje možete posve posvetiti sebi, onima koje volite, kao i aktivnostima za koje inače nemate dovoljno vremena.

Kad je riječ o planiranju, koje ćete od sada primjenjivati, treba težiti tomu da svoj godišnji rasporedite tako da u ljetnom razdoblju na raspolaganju imate (samo) dva tjedna godišnjeg odmora, zimi jedan tjedan i nekoliko dana u proljeće. Što više radnog staža, više i dana godišnjega. Taj višak iskoristite za nekoliko kraćih ‘produljenih’ vikenda tijekom godine. Bez obzira na to vežete li slobodne dane s vikendom ili produljeni vikend planirate oko blagdana, kad i drugi ne rade punom parom. Petak ili ponedjeljak koji u dogovoru sa suradnicima isplanirate tako postaje kraći odmor.

A kako iskoristiti dva tjedna za odmor da vam priprema za odmor i povratak na posao ne bi skratili vrijeme uživanja? Pripremite ‘promemoriju’ i delegirajte kolegi zadatke koji bi vas mogli spriječiti u opuštanju. Odlučite da se već prvi dan odmora prepuštate čarima ‘nerada’, a ured i njegove probleme ostavite iza sebe, tada će biti lak zadatak. Tako ćete osigurati da vas nakon povratka od mora ne dočekka gomila neriješenih stvari ili problema.

Nemate li komu povjeriti posao, osigurajte da na godišnjem budete u istom razdoblju kao i oni o kojima ovisi vaš dnevni ritam, vašim klijentima ili partnerima. Na dan odlaska iz ureda uključite ‘automatski odgovor na elektroničke poruke’ s naznakom u kojem vas razdoblju nema na radnome mjestu i tko je osoba s kojom se može kontaktirati tijekom vašeg izbivanja. Ne ostavljajte broj telefona za kontakt želite li sebi i svojoj obitelji pravi odmor.

Drugog (i jednako važno) – ne mislite na posao i buduće obveze sve do prvoga radnog dana nakon godišnjega. Pripremu za povratak s odmora napravite prije odlaska. Napravite plan aktivnosti koje treba obaviti nakon povratka. Ako zbog prirode svog posla ne možete posve odustati od praćenja događaja – odredite vrijeme u kojem vas se može dobiti a da to ne remeti odmor vama i vašoj obitelji. Jedan sat koji ćete provesti rješavajući probleme tako neće biti izvor stresa.