Najbolji opis biografije Miltona Friedmana iz pera Lannyja Ebenstein, završene malo prije nego što je umro u studenome, jest – ekonomično. Predmet njezina proučavanja to bi zasigurno smatrao vrlinom. Bio je to čovjek koji je prestajao čitati ispite svojih studenata nakon 1.000 riječi, koji je uredno živio u granicama svojih mogućnosti čak i tijekom Velike depresije i koji je svoju viziju kapitalizma sažeo u tri riječi – slobodno privatno vlasništvo. Čitatelji su se možda nadali nešto izdašnjem izvješću, pogotovo uzme li se u obzir biografija Johna Kennetha Galbraitha duga 800 stranica ili čak tri sveska potrebna da se odmjeri veličina Johna Maynarda Keynesa. Ipak, Ebenstein nije sasvim kriv za skromnost svog uratka. Za razliku od Galbraitha, koji je priдрžao velik dio svojega genija za svoj privatni život, Friedmanove osobne navike ne dodaju previše začina i drame njegovoj životnoj priči: volio se igrati drvom; svoju suprugu Rose upoznao je na predavanju iz ekonomije.
Blagoslovljen brzim umom, sposobnim za najdublje analize, Friedman je imao strpljenja i za pedantan statistički rad. Tijekom rata izračunao je optimalan broj streljiva za protuavionske tponge. Te vrline posebno se ističu u srednjim godinama njegova života, kad i nastaju njegove najpoznatije teze i radovi kao što su pobijanje slabašne tvrdnje da je kapitalizam osuđen na pad potražnje ili ponovne analize Velike depresije.
