Mnoge europske zemlje još raspolažu s četiri do pet puta više prodajnih površina nego Hrvatska, s obzirom na broj stanovnika. No, Zagreb bi do kraja desetljeća trebao imati oko pola milijuna četvornih metara trgovačkih centara, a u Hrvatskoj sljedećih nekoliko godina moglo bi se sagraditi više od 1,2 milijuna četvornih metara trgovačkih kapaciteta.
Cijena zakupa prvoklasnih maloprodajnih prostora iznosi od 100 do 120 eura na mjesec za prostor u atraktivnim gradskim ulicama, te od 15 do 65 eura na mjesec unutar samih šoping-centara. King Sturge je u posljednjem izvještaju o tržištu nekretnina u Hrvatskoj podcrtao da su cijene zakupa u Zagrebu nešto niže od onih u rumunjskoj i mađarskoj metropoli, ali još su više od cijena u Varšavi i Beogradu. Elitne lokacije u Pragu dosežu i do 160 eura, u Budimpešti i Bukureštu su oko 120 eura, dok su Varšava i Beograd stigli do 50-ak eura za četvorni metar. Zagreb, Split, Rijeka i Osijek prolaze uzbudljivu fazu gradnje trgovačkih centara, ali interes investitora širi se i na ostale gradove. Sisak je jedan od njih, iako je kupovna moć tamošnjih stanovnika niža u usporedbi s ostalima jer se grad još nije oporavio od gubitka velikih industrijskih kompleksa.
Menadžeri za nekretnine tvrde da je dosad u Zagrebu sagrađeno oko 200.000 kvadrata trgovačkog prostora, a do kraja ove godine u gradu će se sagraditi još 100.000 novih kvadrata, čime bi se, prema nekim najavama, hrvatska metropolija približila fazi zasićenosti. AT-Kearney je ovih dana objavio globalni indeks razvoja maloprodaje na kojemu je navedeno 30 država s najvećim potencijalom rasta. Na popisu se na 19. mjestu nalazi i…
U odnosu na stanje u 2005. godine, ponuda poslovnog prostora u Zagrebu će se, prema procjenama tvrtke za poslovanje nekretninama Colliers Internationala, utrošiti. No, procjenjuje se i da će cijene najma poslovnog prostora padati pa će onaj vrhunske klase stajati od 12 do 15 eura po četvornome metru na mjesec. U Colliersu očekuju da će se takav lagani trend pada nastaviti i sljedeću godinu do godinu i pol koliko će tržištu trebati da apsorbira novosagradene uredske prostore.
Povećanje ponude uredskih prostora koji su se pojavili na zagrebačkom tržištu prebacilo je pregovaračku moć s investitora najmodavca na potencijalne najmoprimce. Očekuje se da će nekoliko velikih međunarodnih kompanija uskoro finalizirati dogovore i preseliti se u nove urede. Mnoge će tvrtke zbog konkurencije biti prisiljene seliti se u nove i bolje prostore te stoga što će željeti i moći dobiti bolju i kvalitetniju radnu okolinu a da pritom ne povećaju troškove poslovanja – objašnjava Jelena Granić, konzultantica u Odjelu komercijalnih nekretnina Colliers Internationala.
Današnji najmoprimci, kaže Jelena Granić, traže visokokvalitetni uredski prostor koji odgovara njihovu statusu i imidžu. Središte grada postaje sve manje atraktivno i poželjno, a sve su atraktivnija područja oko glavnih gradskih prometnica – Vukovarske, Slavonske i Ljubljanske avenije, Avenije Većeševa Holjevca, Avenije Dubrovnik i dijelova prema zračnoj luci.
Hrvatska uz napomenu da ulazimo u red država o kojima još vrijeti razmislit, ali za godinu, dvije i kod nas će doći do zasićenja. Upozoravaju da će i šoping-manjani brzo doći kraj. Prema Kearneyju, Hrvatska je već u drugoj fazi osvajanja tržišta – pozicioniranja u manje gradove, a zasićenost tržišta obično nastupa desetak godina nakon ulaska prvih stranih centara. Osim Konzuma, CBA lanca, Getroa, Bille i Mercatora u robi široke potrošnje, kao vodeći maloprodajni lanci izdaju se još Tekstilpromet u trgovini odjećom te Elektropromet kao vodeći trgovac električnom robom. Zagreb bi do kraja ovoga desetljeća trebao imati oko pola milijuna četvornih metara trgovačkih centara.
Ministarstvo gospodarstva raspolaže procjenama koje kažu da će se u Hrvatskoj sljedećih nekoliko godina sagraditi više od 1,2 milijuna četvornih metara trgovačkih kapaciteta, što znači da se na Jadranu i ostalim većim gradovima planira masovnija gradnja. Immorent leasing naveo je u jednom svom istraživanju da mnoge europske zemlje još raspolažu s četiri do pet puta više prodajnih površina nego Hrvatska, mjereno brojem stanovnika. Tome treba dodati i turističku potrošnju u Hrvatskoj koja je važan činitelj pri izradi investicijskih planova. Austrija ima oko 250 kvadrata prodajne površine na 1.000 stanovnika, Češka oko 200, Slovenija i Slovačka malo manje od sto, a Hrvatska tek nešto manje od 50. Od nje su trgovačkim centrima siromašnije samo Rumunjska i Bugarska, s oko 25 četvornih metara na 1.000 stanovnika. Kada spominju podinvestiranost u trgovačkom sektoru, stručnjaci za nekretnine napominju da Hrvatska ima samo tri prava, relativno velika šoping-centra: Tower centar u Rijeci, City Centar One i King Cross na Jankomiru.