Rast manje važan

Analize govore da je za Hrvatsku realna stopa gospodarskog rasta od četiri do pet posto na godinu. Ciljana je stopa, koja u predizborno vrijeme ne izlazi iz usta političara, sedam posto. Je li to populizam ili je realan ekonomski cilj, i uz koju cijenu ga se može postići, pokušali su odgovoriti ekonomski stručnjaci koje je u hotelu Westin okupio drugi HR+ forum udruge Napredna Hrvatska HR+ s temom Uvjeti za ubrzanje gospodarskog rasta Republike Hrvatske.

Skok s 4,5 na 5,5 posto može se relativno jednostavno izvesti, ali i na osam posto, jer to predstavlja evolucijski skok, za što su potrebni nešto dulji rok i mnogo krupnije promjene – istaknuo je predsjednik Udruge Mato Crkvenac na otvaranju Foruma. Kao najvažnije preduvjet za takvu promjenu naveo je efikasnu državu, restrukturiranje ulaganja i potrošnje te cjelokupnu promišljenu politiku, odnosno strateški pristup.

Zajednički nazivnik njihovih izlaganja bilo je to da Hrvatska ima mnogo većih problema od licitiranja stopama rasta. Kad je, pak, riječ o toj magičnoj brojci, složili su se da je za Hrvatsku u ovom trenutku moguće i održiv gospodarski rast od oko pet posto. Gligorov je glavne probleme razvoja Hrvatske sažeo u tri teze – prvo, dosadašnji se razvoj zasnovao na realnom prilagodavanju na nominalnu rigidnost (što se posebno vidi u kretanjima na tržištu rada), drugo, najveći dio realnih troškova već je apsolviran, iako još ostaje prilagodavanje javnog sektora, i treće, najviše je u svemu tome pogođen izvoznim sektoru.

Kao ključne promjene koje je nužno poduzeti da bi se osigurao zadovoljavajući gospodarski rast naveo je konkurentni izvozni sektor, što je teško postići, kako je rekao, bez promjena u monetarnoj politici i tečaju, uklanjanje financijske represije, ulaganje u infrastrukturu i ljudski kapital te restrukturiranje javnog sektora.

Postizanje rasta od sedam posto u prvom kvartalu ove godine mnogi drže slučajnošću koja leži na povećanoj potrošnji. Naime, problem je što se gospodarski rast u Hrvatskoj još uvijek bazira na javnoj i osobnoj potrošnji, dok, primjerice, izvoz predstavlja negativnu stavku. Gligorov je kao osnovni ograničavajući faktor gospodarskog rasta istaknuo održanje eksterne ravnoteže ili ‘nominalnu rigidnost’. Dosad je stoga, kaže, ubrzanje gospodarskog rasta dovelo do povećanja deficitu na tekućem računu, što za posljedicu ima neprestani rast vanjskog duga.

Ekonomsku situaciju u Hrvatskoj Primorac je ocijenio kontroverznom jer, s jedne strane, imamo rast BDP-a, početak reformi, stabilnost, smanjivanje deficitu pročuna itd., a s druge strane kontinuirano zaostajanje izvoza, rastući deficit tekuće bilance, inozemni dug itd. Do ulaska u Europsku uniju hrvatski je imperativ promijeniti te trendove, ali postavlja se pitanje je li izlaz povećanje stope BDP-a? Primorac smatra da je stopa rasta BDP-a važan, ali nikako ne i najvažniji ekonomski cilj. Važnije je mijenjati gospodarsku strukturu da bi visoki rast bio održiv, a još važnije zaustaviti nepovoljne trendove u vanjskoekonomskom sektoru: izvoz, uvoz, deficit, vanjski dug.

Zbog poplave reklama sa seksističkim kontekstom Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova uskoro će na svojim novim web stranicama otvoriti rubriku Mediji, u kojoj će skretati pažnju na aktualne medijske sadržaje i reklame koji krše zakone, a u svrhu medijskog opismenjavanja javnosti. Ured pravobraniteljice Gordane Lukač-Koritnik zatrpan je pozivima građana koji su nezadovoljni raznim reklamama na televiziji u kojima prepoznaju stereotipe, seksizme ili koje ih osobno vrijeđaju porukama, pa bi stalna budnost javnosti i reakcije pravobraniteljice trebali osjetiti oglašivače da produciraju reklame koje omalovažavaju i diskriminiraju na osnovi spola.

Smatram da je veoma pozitivno što je javnost počela prepoznavati diskriminaciju unutar promidžbenih poruka i što više nisu samo pasivni promatrači/ce i potrošači/ce reklamirane robe – kaže pravobraniteljica Lukač-Koritnik.

Naknada za privatno kopiranje autorskih djela, popularno poznata kao ‘porez na prazne CD-ove’, koja se počela obračunavati s početkom 2006. godine, tek sada stiže na naplatu u HDS-ZAMP. Hrvatsko društvo skladatelja, odnosno njegova služba za naplatu ZAMP, prema riječima njenog direktora Tomislava Radočaja, očekuje ove godine priljev u iznosu od tri milijuna kuna od te naknade.

Nakon objavljivanja Hitorezovih prijedloga Vladi, Radočaj se oštro protiv prijedlogu prema kojemu bi se ta naknada ukinula za sve pravne osobe. U kalkulaciji naknade učinjeno je jedino moguće, tvrde u ZAMP-u – već je uzet u obzir stupanj korištenja praznih nosača zvuka i slike te uređaja za snimanje, za snimanje autorskih sadržaja, prema stvarnim statistikama iz Francuske, Njemačke i Mađarske, pa bi takvo izuzimanje značilo dvostruko umanjenje naknade.

On, naime, argumentirano tvrdi da od naših 3.500 skladatelja njih samo 20 do 30 zaradi više od prosječne plaće. Ukidanjem naplate od pravnih osoba narušilo bi se ono što je već dogovoreno s uvoznicima medija, tj HGK-om. Hitorez nije izvršio evaluaciju prijedloga koje je dobio, nego je pribavio zahtjeve i uputio ih nadležnim resorima. Zato mislim da, u pripremnoj fazi, nema smisla polemizirati o tom prijedlogu kao o gotovoj stvari – izjavio je Radočaj.