Svijet

U posljednjih godinu-dvije u SAD-u, Velikoj Britaniji i još nekim razvijenim zemljama jača pokret Food Miles, koji je udružio lokalne poljoprivredne lobijske i grupe koje se bore za zaštitu čovjekove okoline i ozbiljno prijeti međunarodnoj trgovini hranom. Nazivom Food Miles izražava se razdaljina koju hrana pređe od mjesta proizvodnje do mjesta potrošnje, a namjera je upozoriti na kolicičnu ugljičnog dioksida koji se proizvede pri transportu hrane na veće udaljenosti. Pokret je zasad uglavnom koncentriran na hranu i promiče kupnju lokalno proizvedenih poljoprivrednih proizvoda, neovisno o tome što su skuplji, a radi smanjenja transporta i emisije ugljičnog dioksida. No, njegova bi se aktivnost mogla proširiti i na trgovinu drugim proizvodima te dovesti do krupnih ekonomskih i socijalnih posljedica, osobito u zemljama u razvoju. Pod njegovim utjecajem pojedini trgovci i proizvođači lanči već se pripremaju na prehrambene proizvode staviteljstvo naljepnica koje će pokazivati razdaljinu koju je proizvod prešao od mjesta proizvodnje do trgovine, sugerirajući tako kupcima da kupuju proizvode s najmanje prijeđenih kilometara (lokalne) i tako pridonisu smanjenju ispušnih plinova i pridružili se borbi protiv globalnog zatopljenja.

Cijene prijevoza i cijene komunikacijskih usluga odlučujuće utječu na rast i razvoj međunarodne trgovine. Razvoj brodova i kontejnerizacija doveli su do pada jedinične cijene prijevoza u realnim pokazateljima za 70 posto. Tako u SAD-u pomorski transportni trošak u maloprodajnoj cijeni televizora od 700 dolara sudjeluje sa 1,4 posto, a u maloprodajnoj cijeni usisivača od 150 dolara sa svega 0,7 posto. Razvoj transportnih sredstava i transportne infrastrukture te pad cijena prijevoza posebno su se povoljno odrazili na manje razvijene zemlje omogućavajući pristup njihovih roba najvažnijim svjetskim tržištima. Zbog niske cijene po jedinici proizvoda i potrebne brzine transporta zbog pokvarljivosti, međunarodna razmjena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u većoj mjeri ovisi o kvaliteti i cijeni transportnih usluga nego većina ostalih roba.

S druge strane, činjenica je da je globalno zatopljenje najvećim dijelom uzrokovano spaljivanjem fosilnih goriva. Transport je jedan od većih potrošača fosilnih goriva pa se u sklopu globalnih aktivnosti na smanjenju ispušnih plinova, posebno ugljičnog dioksida, našao transport, posebno zračni.

U 2005. godini vrijednost međunarodne trgovine hranom iznosila je 699 milijardi dolara, a od 2000. rasla je prema nominalnoj stopi od osam posto, što je brže od rasta ukupne međunarodne trgovine. Pokret Food Miles mogao bi sve to u kratkome roku dovesti u pitanje. Naime, upravo odsustvo međunarodne trgovine može biti štetno za okolinu. Poljoprivreda u visoko razvijenim državama koristi znatno više umjetnih gnojiva i drugih kemijskih sredstava po jedinici proizvoda od one u zemljama u razvoju. Švicarska troši deset puta više kemičkih sredstava po jedinici zemljišta nego Australija i Argentina. Omjer u odnosu na manje razvijene zemlje od Australije i Argentine višestruko je veći. Povećavanjem proizvodnje u razvijenim, a smanjivanje, zbog gubitka inozemnih tržišta, u nerazvijenim zemljama, moglo bi na globalno zatopljenje imati više negativnih posljedica nego transport.

Realizacija Protokola iz Kyota koji je nedavno ratificirala i Hrvatska, zahtijevat će brojne promjene u proizvodnji, transportu, međunarodnoj trgovini i općenito u načinu života. Sve bi one morale biti usmjereni pronalaženju novih tehnologija koje će dalje pridonositi ekonomskom razvoju i smanjenju jaza u razvijenosti, a ne u smjeru podizanja novih barijera među državama koja bi se posebno negativno mogla odraziti na nerazvijene i nasiromašnije.

Posljedice koje mogu nastati mogle bi se negativno odraziti i na Hrvatsku. U Hrvatskoj poljoprivreda, ribarstvo i prateća industrija zapošljavaju 6,5 posto od ukupnog broja zaposlenih. Tim se djelatnostima bavi oko 2.600 po duzeća, a u ukupnom BDP-u sudjeluju s 10,5 posto. Izvoz poljoprivredno-prehrambenih-proizvoda u 2006. iznosio je 1,2 milijarde dolara. Izvoz hrane u ukupnom izvozu Hrvatske sudjelovao je u 2006. s 11,5 posto.