Bavarska banka popustila Roha

Predstavnici Bayerische Landesbank prihvatili su guvernerove uvjete za ulazak na hrvatsko tržište – jamstvo od 150 milijuna eura i definiranje uvjeta za izlazak BLB-a iz Hrvatske.

Guverner HNB-a i predsjednik njegova Savjeta Željko Rohatinski prošli je tjedan prvi put odlučio sâm jer Savjet nije mogao donijeti odluku dvotrećinskom većinom, dakle s deset glasova od ukupno 14. Rohatinski nije dopustio da na domaći tržište ponovno dođe Bayerische Landesbank zato što je ta banka prije nekoliko godina uslijed krize u Riječkoj banci odmah izasla iz nje i rješavanje problema prepustila hrvatskoj Vladi i HNB-u.

No, već se ovog tjedna situacija smeškala. Predstavnici BLB banke stigli su na pregovore u HNB, guverner im je postavio uvjete ili, kako on blaže kaže, argumente pod kojima bi ulazak bavarske banke na domaći tržište bio prihvaćen, a predstavnici BLB-a su ih prihvatili. Koji su to uvjeti ne zna se, ali već ranije se spominjalo jamstvo od 150 milijuna eura. Sigurno su i detaljno definirani uvjeti pod kojima bi banka mogla napustiti domaće tržište, a s obzirom na neslavnu iskustva u slučaju Riječke banke.

Nakon što je bavarska banka prihvatila uvjete Rohatinskog, uskoro se može očekivati podnošenje njenoga novog zahtjeva za ulazak na hrvatsko tržište. Ako zahtjev bude ispunjavao sve tražene uvjete, Savjet bi na jednoj od sljedećih sjednica mogao dati zeleno svjetlo njemačkoj BLB banci. Naime, guverner je svoje zahtjeve prema njemačkoj banci iznio i prije podnošenja njihova prvog zahtjeva, ali BLB ih nije ispunio i zato je guverner bio jasan u odluci da im do lazak u Hrvatsku ne odobri.

Na prošlotjednom sastanku Savjeta održana dva kruga glasovanja, i to s istim rezultatima. Iz pouzdanih izvora doznajemo da je u prvom krugu izjašnjavanja o neodobrenju BLB-ova ulaska na hrvatsko tržište devet članova Savjeta bilo za takvu odluku, dvojica protiv, a trojica su bila suzdržana.

U drugom krugu, kad se glasovalo za dopuštanje ulaska toj banci u Hrvatsku, devet je članova Savjeta bilo protiv, dvojica za, a trojica su bila suzdržana. Svišest unutarnjih članova, dakle guverner, njegov zamjenik i četiri viceguvernera, protivili su se ulasku banke BLB na domaće tržište. Iako je Vlada lobirala preko članova Savjeta da glasuju za prihvaćanje ulaska BLB banke, uspjela ih je pridobiti tek dvojicu, Mladenu Vedrišu i Branimiru Lokinu. No dok se cijela situacija ne riješi sigurno niti lobiranje neće stati, pa se već govori o pritisku na unutarnje članove HNB-a.

BLB je ušao neizravno na domaći tržište kupivši austrijski Hypo International. Ulaskom na domaći tržište preko Hypo i Slavonske banke bavarska bi državna banka dobila udjel od desetak posto na hrvatskom bankarskom tržištu. Primamljivi udjel za svaku banku, pa nije niti čudno što su odmah nakon guvernerove odbijenice neke banke odmah iskazale interes. Među njima i austrijske Erste i Raiffeisen banka, koje su već prisutne na hrvatskom tržištu.

Situacija koja se događa s BLB bankom malo podsjeća na prodaju Zagrebačke banka talijanskom UniCreditu. No razlika je u tome što je guverner tada još pokazivao svoju neodlučnost, dok je u slučaju BLB banke posao odradio odlučno i samostalno. Posljednjih se godina u nekoliko navrata usprotivio Vladi, ali odluka o odbijenici BLB-u Vladi je sigurno najveći udarac, i to zbog dobre suradnje premijera s Bavarskom u čijem je banka vlasništvu. No, kao što se naglašava, dodatni je razlog zbog kojeg se Hypo banci ne priželjkuje drugi vlasnik osim BLB-a bojan da bi zatražio pokretanje istrage nad tajnim računima u banci.

Rohatinski je prošle godine od Sabora dobio povjerenje za drugi mandat na mjesto guvernera Središnje banke. Potporu mu je dao i HDZ. Iako to nije izravno rečeno, Šanader je očekivao da će guverner zauzvrat poduprijeti Vladine želje. No, u prvom konkretnom slučaju bavarske banke Rohatinski je premijeru rekao ‘ne’. Ta je odluka za brojne stručnjake posve opravdana, a poduprli su je i strani mediji zato što je HNB dokazao svoju neovisnost. No izgleda da koliko se god to činilo, odluka ipak nije bila koja. Te da će u konačnici na hrvatskom tržištu ipak biti i jedna jaka njemačka banka.