grijana, ali je treba početi hladiti

Posljednje dvije godine u javnosti se razvila ozbiljna rasprava o tome kako Hrvatska može postići ekonomski rast od sedam posto. Tih ‘utopijskih’ sedam posto proglašavalo se znakom da je domaća ekonomija napokon na putu oporavka i ubrzanog priključivanja europskom ekonomskom standardu. Međutim, sve drastične mjere i savjeti koje su ekonomisti nudili Vladi nisu bili potrebni: u prvom kvartalu ove godine hrvatski je BDP na godišnjoj razini bio veći točno sedam posto u odnosu na prethodno tromjesečje.

Ubrzanje rasta od 2,2 postotna boda u samo jednom tromjesečju može imati dva različita tumačenja. Pozitivno je objašnjenje, koje savsim očekivano zastupa Ministarstvo financija, da je potencijal ekonomskog rasta dosad bio podcijenjen i da sada hrvatska ekonomija dostiže stope rasta ostalih tranzicijskih zemalja u Srednjoj i Jugistočnoj Europi. Negativan je pogled na najnovije statističke podatke da je nagli rast zabrinjavajući signal mogućega pregrijavanja ekonomije.

Većina sugovornika smatra da hrvatska ekonomija zasad nije pregrijana i da u kratkom roku ne treba očekivati veće probleme. Ali… Većina ih je također naglasila da bi Vlada trebala aktivnije poduzimati mjere za usporavanje potrošnje (ponajprije proračunske), što je zapravo hlađenje, odnosno usporavanje gospodarskog rasta. Zaključak koji se nameće je paradoksalan: pregrijavanja nema, ali ne bilo nađenih već sada početi s hlađenjem ekonomije. Gospodarstvenici su skeptični prema sadašnjim razinama rasta, odnosno njihovoj održivosti na dulji rok, stoga mnogi dugoročne planove razvoja poslovanja temelje na mnogo nižim stopama rasta gospodarstva.

Glavno je obilježje pregrijane ekonomije visoka stopa rasta ekonomske aktivnosti za koju nema dovoljno proizvodnih kapaciteta u zemlji. Takva situacija dovodi do naglog rasta cijena i kamatnih stopa te rezultira ekonomskom krizom ako kreatori ekonomskih politika ne uspiju svesti gospodarski rast na održivu mjeru.

Jedan od najnovijih primjera su baltičke zemlje. Letonija već osam kvartala zaredom bilježi rast BDP-a veći od 10 posto – njegovi su izvori poplava jeftinih kredita i nagli rast potražnje za nekretninama i uvoznim proizvodima. Posljedica je bila povećanje cijena pa je inflacija dosegla 8,8 posto, najviše od svih članica Europske unije. Zbog tako visoke inflacije Letonija je morala odgoditi planove za uvođenje eura.

Signali koji stižu iz hrvatskoga gospodarstva slični su, ali kontradiktorni. Ekonomski rast se ubrzava, uvoz se povećava brže od izvoza, sve su veći deficit platne bilance i vanjski dug, a cijene nekretnina i dionica bilježe rekordne stope rasta. Međutim, istodobno se stopa inflacije smanjuje (u prvom kvartalu 1,9 posto), a plaće rastu sporije od rasta produktivnosti u industriji, djelomično i zbog visoke nezaposlenosti. Čak su i za negativne signale trendovi pozitivni. Goran Šaravanja, ekonomski analitičar UniCredit Marketsa&Investment Bankinga, smatra da su dobre vijesti diferenciranje, odnosno segmentacija na tržištu nekretnina, na kojemu cijene rastu samo za atraktivne lokacije, i korekcija cijena na Zagrebačkoj burzi u proteklom deset dana.

• Prema podacima kojima raspolažemo ne možemo zaključiti da je hrvatska ekonomija pregrijana. U slučaju pregrijavanja najprije bismo očekivali rast inflacije ili plaća, a toga u Hrvatskoj nema. Kod nas je problem povećanje deficita tekućeg računa i vanjskog duga, bez rasta cijena i bez pritiska plaća na cijene. Ne možemo ipak reći da je hrvatska ekonomija pregrijana u klasičnom smislu – kaže mr. sc. Ljubinko Jankov, izvršni direktor Sektora za istraživanja i statistiku u HNB-u.

Ubrzanje rasta BDP-a i cijena u nekim sektorima ipak zabrinjava ekonomske analitičare.

• Ne možemo reći da je hrvatsko gospodarstvo pregrijano. Posljednje su stope rasta na razinama na kojima se razvija gospodarstvo regije. No te stope rasta svakako nose i određene rizike jer su prije svega potaknute domaćom potrošnjom – osobnom potrošnjom i ulaganjima, što rezultira većom neravnotežom u bilanci plaćanja – smatra Hrvoje Dolenec, direktor Direkcije makroekonomskih i financijskih istraživanja Raiffeisen Consultinga. S njegovom se procjenom slaže i Mladen Vedriš, predstojnik Katedre za ekonomsku politiku na Pravnom fakultetu.

• Hrvatska ekonomija nije pregrijana, ali sadašnji ekonomski rast temelji se poglavito na potrošnji i javnim investicijama, a ne na stabilnim ekonomskim fundamentima poput izvoza. Unatoč tome, ne očekujem usporavanje potrošnje jer se ona može financirati ne samo kreditima nego i iz drugih izvora poput prodaje nekretnina i transfera iz inozemstva – smatra dr. Mladen Vedriš.

Iako ekonomski stručnjaci tvrde da Hrvatska još nema uobičajene simptome pregrijavanja ekonomije, Hrvatska narodna banka je još 2004. počela uvoditi mjere za usporavanje plasmana banaka. Granična obvezna pričuva, koja je zapravo porez na strano zaduživanje, uvedena je 2004., a 2006. je povećana na 55 posto. Rezultat je usporavanje zaduživanja banaka u inozemstvu, a ove je godine došlo i do kontrakcije tog zaduživanja. Druga je mjera minimalna devizna likvidnost od 32 posto koja bankama nameće minimum deviznih rezervi, a treća je uvedena ove godine – ograničenje ‘neoporezivog’ rasta plasmana banaka na 12 posto na godinu.

Vlada je bila pasivnija u politici ograničavanja potrošnje, posebno državne. A upravo su u tome glavne poluge hlađenja ekonomije u slučaju pregrijavanja, mjere koje mnogi smatraju već sada nužnima za buduće zdravlje domaćega gospodarstva.

• Svjesno ili ne, imam dojam da su svi prepostavili kako će se automatizmom nastaviti sadašnji gospodarski rast, odnosno da će se svaka želja moći financirati u svakom trenutku. Dok je vanjsko okruženje poticajno, neće biti problema, ali trebali bismo voditi više računa o tome koliko ćemo manje varskog prostora imati kad ne bude toliko poticajno. Kamatne stope u svijetu rastu, a raspoloženje investitora prema tržištu u nastajanju može se promijeniti. Ne bih želio u Hrvatskoj vidjeti situaciju u kojoj smo, primjerice, zbog usporavanja rasta u EU prisiljeni reaktivno obuzdavati proračunske rashode da bismo smanjili deficit – kaže Šaravanja.

Negativne su posljedice pregrijavanja ekonomije viša inflacija, koja je u visokoeuriziranim zemljama kao što je Hrvatska povezana s valutnom krizom. Dakle, posljedica pregrijavanja bilo bi usporavanje rasta i izbijanje valutne krize. Korekcija tečaja dovela bi do slabije naplativosti kredita i problema u poslovanju banaka te svih ostalih poslodavaca na koje je prije nekoliko mjeseci u svom izvješću Analiza inozemne zaduženosti RH upozorila Hrvatska narodna banka.

Za izbjegavanje takvog scenarija Hrvoje Dolenc predlaže mjere za usporavanje osobne potrošnje i reforme za rast investicija, a kao dobre početne korake u tom smjeru navodi projekte Hitro.hr i Hitrorez. Ljubinko Jankov je još konkretniji:

• U uvjetima pregrijavanja prva bi reakcija trebala biti smanjivanje fiskalnog deficita. Rast u Hrvatskoj uglavnom je determiniran domaćom potrošnjom i, iako je Vlada smanjila fiskalni deficit, on je još relativno visok. Vlade također mogu utjecati na smanjenje potrošnje drugim mjerama, posebno poreznim. Iako su, primjerice, automobili već jako oporezovani, zbog potreba stabilizacijske politike nije nemoguće zamisliti na metanje dodatnih poreza na potrošnju. Treća mjera jest liberalizacija ulaganja u inozemstvu da priljev kapitala ne bi vršio pritisak na domaću potražnju – kaže direktor Sektora za istraživanje i statistiku HNB-a. Potonja mjera dovela bi do korekcije precijenjenih vrijednosti na domaćoj burzi. Naime, kako objašnjava Ljubinko Jankov, domaća legislativa i dalje ima brojne prepreke i restrikcije vezane uz ulaganje u inozemstvo, a na domaćem tržištu vlada neštašica kvalitetnih vrijednosnih papira pa institucionalni ulagači kao što su mirovinski fondovi, koji imaju novac koji moraju uložiti, nemaju u što uložiti. Vlada je dosad izbjegavala ukinuti te prepreke zbog bojazni da bi takva liberalizacija otežala njezino zaduživanje na domaćem tržištu.

• Sve dotle dok različiti fondovi moraju držati velike količine državnih obveznica u svom portfelju, Vladi se lako zaduživati jer postoji zakonom propisana potražnja za takvim papirima. Mislim da je ta bojazan Vlade pogrešna jer su u Hrvatskoj kamatne stope još veće nego u inozemstvu, a svima je u interesu da što više zarade – smatra Jankov.

Iz Ministarstva financija poručuju da je eventualno pregrijavanje ‘u fokusu interesa Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva financija. Postoje mjere ekonomske politike koje su raspoložive u tom slučaju i koje se poduzimaju u ovisnosti o specifičnosti slučaja pregrijavanja gospodarstva, no u ovom trenutku nema potrebe za tim mjerama’.

Nerealno je očekivati od bilo koje vlade da prije parlamentarnih izbora uvede mjere za usporavanje gospodarskog rasta. Dvojba: provoditi rashladne reforme ili ne – ostat će tako neriješena još najmanje pet mjeseci plus sto dana uhodavanja buduće vlade.