Mobilno plaćanje

Plaćanje mobilnim telefonima u svijetu će do 2011. godine dosegnuti čak 22 milijarde dolara, kaže Juniper Research.

Za četiri godine 204 milijuna ljudi diljem svijeta plaćat će SMS-om. Riječ je o različitim sustavima, često integriranim s POS mrežama banaka, u kojima kupac šalje SMS poruke da bi pokrenuo narudžbu, unio sigurnosni PIN itd. No, istodobno će 52 milijuna mobilnih telefona biti opremljeno beskontaktnim čipovima koji će im omogućiti da zamijene kreditnu karticu.

Umjesto kreditne ili debitne kartice korisnik sa sobom nosi mobitel i rabi ga na vrlo sličan način, kao ‘mobilni novčanik’. Sve je više pokušaja s mobilnim novčanikom u SAD-u i Europi, pa i u manje razvijenim zemljama. Tako je u Keniji pokrenut M-PESA, sustav mobilnog plaćanja zamišljen za okolinu u kojoj brojni kupci uopće nemaju bankovni račun i teško dolaze do gotovine. Sa 150 tisuća korisnika, sustav radi uspješno, a banka ne sudjeluje ni u jednoj fazi transakcije; sve obavlja telekomunikacijski operater.

U SAD-u, gdje se usluge vezane uz mobilne telefone javljaju relativno kasno, Verizon Wireless je prvi veliki telekom koji komercijalno nudi mobilno plaćanje.

Domaće tržište ne zaostaje za trendovima. Već danas u Hrvatskoj koristimo mobitel za plaćanje parkinga (u čemu smo bili među prvima na svijetu), računa i režija. ZET je uveo plaćanje tramvajske karte mobitelom. Velik posao u promicanju mobilnog plaćanja obavila je usluga mPay, u suradnji T-Mobilea i PBZ-a, pomoću koje je plaćanje putem SMS-a (uz integraciju s POS sustavom) uvedeno u više od pet tisuća prodajnih mjesta u RH. Vipnet i Raiffeisen nude sličnu uslugu za plaćanje računa.

Sve je to pridonijelo tome da je RH u studiji kuće Arthur D. Little prije dvije godine zauzeo prvo mjesto u regiji prema razvoju m-payment usluga. U posljednje vrijeme ipak nije bilo većih novosti. Proizvođači mobitela još nisu predstavili dovoljan broj uređaja opremljeni za mobilno plaćanje, mobilni operateri ne ulažu mnogo u tehnološku podršku tim sustavima niti su s financijskim institucijama dogovorili raspodjelu prihoda. Navike potrošača i poslovni modeli mijenjaju se, očito, mnogo sporije od tehnologije.