Tko je na listi 200 malih dioničara

Tablica dioničara napravljena je na osnovi podataka iz Središnje depozitarne agencije i publikacije Javna dionička društva, a na listu dioničara uključeni su oni čiji udjel ne prelazi 10 posto, a nalaze se na popisu 10 najvećih dioničara. Za izračunavanje udjela vrijednosti pojedinih dioničara upotrijebljene su cijene dionica s burze od 12. srpnja ili od dana kada je obavljena zadnja transakcija. Cijene dionica uspoređivali smo s vrijednostima od 28. kolovoza 2006.

Oni koji su osjetili slast brze zarade, kažu da je ulaganje na burzu poput droge: neovisno o tome koliko su puta povećali početni ulog, stalno traže nove mete i izazove. I ulaganje ne vrednuju prema tomu koliko su zaradili, nego prema tomu u koje su dionice propustili uložiti.

6,7 milijardi kuna ukupna vrijednost dionica 200 najbogatijih malih dioničara 2007. godine, dok je 4,4 milijarde kuna ukupna vrijednost dionica 200 najbogatijih malih dioničara 2006. Njihove apetite dodatno su povećale dionice s troznamenkastim stopama rasta, a sudeći prema događanjima na burzi, nisu ih smela ni sve češća upozorenja burzovnih analitičara o pregrijanosti domaćega tržišta kapitala i neodrživosti dosadašnjeg rasta cijena. I posljednjih godina dana cijene brojnih dionica ostvarivale su neočekivano visoke stope rasta, pa je zahvaljujući takvom trendu, i prošla godina bila itekako profitabilna za brojne burzovne igrače, što se može zorno vidjeti i iz ovogodišnje Liderove tablice 200 najvećih malih dioničara u Hrvatskoj. Naime, od dvije stotine samo ih je četvero izgubilo na vrijednosti svojeg ulaganja zbog pada cijene dionice Auto Hrvatske, a ostali su, manje ili više, povećali svoje burzovno bogatstvo. Ukupna je vrijednost portfelja prvih 200 malih dioničara na Liderovoj tablici bila 4,4 milijarde kuna, a ovogodišnjih prvih 200 ‘teško’ je 52 posto više – oko 6,7 milijardi kuna.

Kristijan Floričić najviše je povećao vrijednost svojih dionica – 138,8 milijuna kuna. Predsjednik NO-a Ingre Danijel Režek tako je u godinu dana povećao svoje bogatstvo s 10,6 na 50,2 milijuna kuna, Vjekoslav Greguš povećao je vrijednost udjela u Ingr 507 posto, Smiljan Jurić zaradio je na dionicama IGH 18 milijuna kuna, dioničar Vida Đuka Rudolf Sekušak bogatiji je 12 milijuna kuna, a na zaradu se ne mogu požaliti ni dioničari Tehnike jer je se od prošle Liderove liste do danas dionica povećala s 4.590 na 10.320 kuna.

Visoke stope rasta dionica tvrtki iz građevinskog sektora na listu najbogatijih malih ulagača dovele su i dioničare Hidroelektrne niskogradnje Antu Matića, Mladenke Kelemen i Karmen Galunić, a streljivost rast dionica Elektroprojekta, kojim se do prošle godine gotovo nije trgovalo, također je stvorio nekolicinu milijuna čiji su udjeli narasli više od 400 posto. Isto tako, znatno su profitirali i brojni dioničari Đuro Đaković Montaže. Među najvećim su se malim dioničarima neka nova imena pojavila i zahvaljujući izlistavanju novih tvrtki na burzi, a na taj je način među top male dioničare dospjelo i osam dioničara Nexe grupe te devet dioničara Jadranjskog osiguranja i Euroherca.

Već letimična usporedba ovogodišnje i lanjske liste malih dioničara pokazuje da je u posljednjih godinu dana bilo gotovo nemoguće izgubiti na burzi, ali taj zaključak nameće i pitanje do kada će trajati taj povoljni trend. Kristijan Florićić, jedan od najuspješnijih ulagača na hrvatskoj burzi, čije se bogatstvo u posljednjih godinu dana više nego udvostručilo, smatra da je dosadašnji trend rasta hrvatskih dionica dugoročno neodrživ i stoga ulagačima sugerira oprez.

Neke dionice do sada nisu bile dobro revalorizirane, za rast cijena dijela njih zaslužni su dobri poslovni rezultati tvrtki, ali i mnogo je onih koje nemaju nikakvo opravdanje za rast. Na razvijenim tržištima rast od 10 do 15 posto smatra se uspjehom, tako da će se, logično, i kod nas postoci rasta dionica smanjivati – objasnio je Florićić.

Prošlogodišnji je rast cijena jednog dijela dionica, slažu se brokeri i analitičari, bio opravdan financijskim pokazateljima kompanija, ali hrvatsko gospodarstvo ipak nije u takvom zamahu kao što bi se moglo zaključiti na osnovi povećanja cijene nekih drugih dionica. Naime, mala likvidnost hrvatskoga tržišta kapitala omogućila je njihov skokovit i neopravdan rast pa je bogatstvo jednog dijela malih dioničara prilično virtualno i pitanje je po kojoj bi se cijeni moglo materijalizirati. S druge strane, iako malo analitičara očekuje spektakularne stope rasta dionica, većina, izuzev Josipa Galinca, koji je nedavno izjavio da tržište kapitala u Hrvatskoj gubi veze s realnošću, ne smatra da će doći do veće korekcije cijena nažive.

Nadu da će se na Zagrebačkoj burzi i dalje moći pristojno zarađivati dijelu analitičara daje slovensko tržište kapitala, koje je doživjelo uzlet nakon ulaska u Europsku uniju. Hrvoje Stojić, analitičar Hypo Alpe-Adria banke, kaže, pak, da je suzdržani optimist. Iako su ove godine cijene dionica veoma narasle, srednjoročno i dugoročno gledano, još imaju potencijala za rast. Naime, hrvatske tvrtke imaju dosta potencijala za poboljšanje efikasnosti poslovanja, stoga bi pri njihovu procjenjivanju trebalo gledati pro-dajne multiplikatore.

Osim toga, prije pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji dio tvrtki morat će se restrukturirati zbog zakonske regulative ili konkurencije te će se ili rješavati neprofitabilnih biznisa ili ulaziti u nove poslove. Isto tako, vjerujem da će više tvrtki ubuduće uvoditi sustav nagrade za operativnog menadžmenta, što će sigurno utjecati na rezultate poslovanja – rekao je Hrvoje Stojić.

Kao odgovor na kritike da je tržište kapitala pregrijano, Stojić ističe da se produktivnost hrvatskih tvrtki povećavala brže od masa plaća i BDP-a za dva do tri postotna boda te da tvrtke sve više posvećuju pozornost kontroli troškova i stvaranju dodane vrijednosti. Nastavi li se taj trend, kaže, razloga za optimizam svakako ima.

U brojnim sektorima u Hrvatskoj tek se očekuje konsolidacija, a postignuti rekordni multiplikatori u preuzimanju i spajanju u regiji i svijetu navode na zaključak da će se i pri preuzimanju hrvatskih tvrtki povećati cijene dionica – zaključio je Stojić.

Kad je riječ o kretanju dionica, optimističan je i 55-godišnji dioničar iz Zagreba na forumima poznat pod nadimkom Zimzelen (zbog njegove su ga ‘zaigranosti’ nekoliko puta izbacivali s foruma), koji kaže da neke dionice jesu prenapuhane, ali da priče o pregrijanosti tržišta ne stoji i da ih plasiraju upravo fond-menadžeri da bi ohladili tržište i jeftino kupovali dionice.

Njegovi favoriti su Varteks, za čiju dionicu procjenjuje da će dvostruko narasti, a iznimno visoke stope rasta očekuje i od dionica drugih tvrtki. Ante Jerković novi je na listi s dionicama Atlantske plovidbe vrijednim 97,6 milijuna kuna. Rezultat toga je precijenjenost pojedinih dionica. Predvidam da će doći do stagnacije tržišta ili polaganog pada, zbog čega će i dobre dionice teško napraviti iskorak, odnosno rast će sporije nego što se od njih očekuje – kaže Labaš, koji se nada da hladnjenje tržišta koje prognozira neće prouzročiti povlačenje novca iz fondova jer bi takvo što imalo dalekosežne posljedice.

S obzirom na to da je već jedanput doživio slom tržišta kapitala u Hrvatskoj, njegov oprez više je nego razumljiv. Doduše, nakon 2001. počeo je ponovno ulagati u dionice i danas slovi za većeg igrača na tržištu kapitala (njegovo ime ne nalazi se na listi najvećih dioničara jer se među prvih 10 pojavljuje samo u tri kompanije, dok je u nekoliko drugih ispod desetog mjesta, ali s priličnim iznosima).

Jedno mu je od najdražih ulaganja, kaže, kupnja Solarisovih dionica, čija je cijena s 85 kuna narasla na više od 1.000, a njegov udjel s 30 na 400 tisuća. Sličnih primjera višestrukog multipliciranja uloženog ima napretek: primjerice, Ranko Vitanović iz Koprivnice kupio je dionice ACI-ja za 600 kuna, a njihova cijena trenutačno je oko 12.000 kuna. Inače, i on je jedan od većih ulagača koji je još sredinom 90-ih u dionice uložio novac zaraden na uvozu i izvozu, a danas njegovi udjeli u samo tri dionice u kojima se pojavljuje među prvih 10 dioničara vrijede više od 9,2 milijuna kuna.

S druge strane, imena nekih veteranima hrvatske burze, poput bivšeg brokera Darka Kolareka i Zorana Bijača, u posljednje vrijeme riječ mogu vidjeti među prvih 10 dioničara, a upućeni tvrde da nije riječ o skrivanju iza skrbičkih računa, nego da su se polako počeli povlačiti i prebacivati novac u nekretnine.

Primjera prebacivanja novca iz dionica u druge vrste ulaganja za sada nema mnogo i, u svakom slučaju, mnogo je više onih koji su se posljednjih godina uključili u burzovnu igru. Priličan broj njih odlično je na taj način oploditi novac zaraden u poduzetništvo: svušnik portala Moj.posao Nenad Bakić novac od prodaje tvrtke uložio je u dionice Slobodne dalmacije i Lipe Mill, brat bivšeg ministra obrane Herceg-Bosne Brune Stojića Jozo Stojić u Dubrovnik – Babin Kuk i Tisak, vlasnik tvrtke za vodenje pjeska i šljunka iz Slavonskog Broda Tomo Jozić kupio je dionice Transadrije.

Oni koji su osjetili slast brze zarade, a takvih je u posljednje vrijeme mnogo, kažu da je ulaganje na burzu poput droge – neovisno o tome koliko su puta povećali početni ulog, stalno traže nove mete i nove izazove. I svoje ulaganje ne vrednuju prema tomu koliko su zaradili, nego prema tomu u koje su dionice propustili uložiti.