Home / Biznis i politika / Autsajderi koji to zapravo nisu

Autsajderi koji to zapravo nisu

U Klovićevim dvorima u Zagrebu traje izložba djela stranih naivnih slikara koja je Muzej naive prikupio, a publika ih do sada nije vidjela. Hrvatska naivna umjetnost proslavila nas je u svijetu, a danas se u Zagrebu može vidjeti što je stvorilo 17 vršnih stranih autora čija su djela uz pomoć osobnih kontaktata i izložaba došla u posjed našega Muzeja naivne umjetnosti. Pod naslovom Umjetnost bez granica/Strani majstori iz kolekcije Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti predstavljena su 94 najvrsnija likovna djela na izložbi koja zbog skučenosti prostora gostuje u Galeriji Klovićevi dvori do 12. kolovoza. Odabirom Vladimir Crnkovića, kustosa i ravnatelja Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti, cilj izložbe je pokazati cijelu lepezu umjetnina prikupljenih u tri desetljeća koje se brižno čuvalo u depou muzeja. A djelo u depou često kao da i ne postoji ako ga javnost ne upozna. Na izložbi sudjeluju isključivo klasične naive i predstavnici autsajderske umjetnosti, oni koji su se teško uklapali u službene klasifikacije, a dolaze iz nekoliko europskih zemalja i Japana.

Jedinstveno crtačko i kolorističko djelo s raskošnim geometrijskim rasterom u prikazu urbanih motiva i katedrala Emerika Fejesa (1904. – 1969.) uvod je u tu jedinstvenu kolekciju. Tako se zorno pokazuje da Hrvatski muzej naivne umjetnosti, uz kapitalne primjere slike i skulptura hrvatskih stvaralaca, posjeduje i čuva reprezentativnu kolekciju djela stranih autora. Upravo na Fejesovu primjeru imamo vršnog majstora raskošnih boja koji je na temelju crno-bijelih razglednica zamišljao i slikao katedralu u Milanu, Veneciji, Parizu, česmu u Dubrovniku. Raznolikost tema ogleda se i u slikama Pavela Petrovića Leonova, najpoznatijega ruskog naivca (rođenog 1920.) koji na velikim formatima slaže u horizontalnim kartušama priore bitaka i situacija iz svakodnevoga života. Make-donski slikar Vangel Naumovski (rođen 1924.) majstor je boje, gotovo apstraktan u prikazu živih oblika.

Na izložbi su i djela Enrica Benassija (1902. – 1978.) iz Italije, koji je najsličniji Fejesu po temama velikih katedrala. Njemački kipar Erich Bödeker (1904. – 1971.) stvorio je cijelu ekipu nogometaša raznih veličina, a Talijan Pietro Ghizzardi (1906. – 1986.) autor je serije muških i erityčkih ženskih portreta. Japanci Taizi Harada (1940.) HMNU je dao dvije vrijedne slike iako nigdje izvan Japana nema njegovih djela. Pal Homonai (1922.), slikar povezan s Mađarskom i Srbijom, slika seoske vedute, a Ilija Bosilj (prezimena Basičević) iz Srbije dokazao se kao slikar Illijade i svakodnevnih scena. Posebno su razgrane životinjice Sofije Naletilić Penavuše (BiH), koja se u starim danima dokazala kao slikar kiparica. Tu su i Nikifor iz Poljske te Simon Schwartzenberg iz Francuske. Sava Sekulić stvorio je svijet prepun mističnih bića i životinja, a Willem van Genk (Nizozemska) posvetio se detaljnom crtanju veduta svjetskih metropolija.