Grad poduzetnik – Zadar

Potkraj devedesetih Zadar su najprije otkrili bankari, danas ga osvajaju veliki trgovački lanci, a na red dolaze i velika ulaganja u turizam. Neki misle da će se do kraja desetljeća grad i županija suočiti s manjkom radne snage.

Da je Fond za privatizaciju prihvatio ponudu austrijskog poduzeća, u Bagatu je moglo biti spašeno najmanje 300 radnih mjesta. U Plodinama se također moglo spasiti 500 radnih mjesta, ali nije. Propala je Zadranka, propao je ‘Boris Kidrič’, propao je Transport. I za Polikem je bilo mnogo kvalitetnih ponuda, ali vlast nije dopustila njegovu privatizaciju, nabralo je ovih dana Vedran Uranija, sindikalni zadarski lider koji je aferu s korupcijom u HFP-u pokušao iskoristiti za skretanje pozornosti na propast zadarskih poduzeća koja su, vjeruje, propala dobrim dijelom i zbog nemara vlasti i Fonda za privatizaciju.

I dok sindikalac žali što je Zadar izgubio brojne tvrtke, predsjednik Gospodarske komore Zadarske županije Dario Jurin u intervjuu je rekao da je prednost Zadra u odnosu na druge sredine u tome što je lokalna vlast održavala na životu stare tvrtke do osnutka nečega novog iz njih ili oko njih, pri čemu je i sanacija imala vrijednost. Vrijednost im je u osiguranju postupnosti, a ne preko noćne propasti, kupnje vremena tijekom kojega je nastalo na desetke tvrtki koje prije nisu postojele. Od Bagata, koji je propao, tako su nastali TCG u Benkovcu i Alatnica, kaže Jurin. No, Uranija nije propustio reći da Bagatovi bivši radnici godinama pokušavaju naplatiti svoja potraživanja i vrište da je 12 godina agonije i stečaja više nego dovoljno da se završi jedna priča i počne nova.

Zadar danas slovi za jedan od najperspektivnijih hrvatskih građeva kojemu mnogi obećavaju blistavu budućnost, kako u Hrvatskoj, tako i vani. O njegovu uzletu ne govore samo novi šoping-centri i ambiciozni milijunski planovi u turizmu i prometu nego i čvrsti statistički podaci koji svjedoče o novom valu migracija u grad, povećanju zaposlenosti, boljoj kvaliteti života. Zadar ima 1.300 poduzeća, Zadarska županija nešto više od 2.100, a najnoviji podaci otkrivaju da su ukupni prihodi zadarskih tvrtki lani prvi put premašili 10 milijardi kuna.

• Godišnja vrijednost investicija približava se brojci od dvije milijarde kuna, lani je bila 1,6 milijardi kuna. Milijun turista ostvarilo je više od šest milijuna noćenja, izvoz roba skočio je 40 posto, s time što se uvoz roba povećavao skromnih devet posto. Zadar je prošao fazu restrukturiranja od pretežno prerađivačke industrije u gospodarstvo u kojem prednjače turizam, obrtništvo, usluge, te poljoprivreda i ribarstvo. U proteklih se pet godina broj zaposlenih povećao za deset tisuća, a broj nezaposlenih smanjen je za četiri tisuće. Zaposlenih je sada nešto više od 50 tisuća, a broj nezaposlenih spušta se prema 10 tisuća. I prema poslovnim se rezultatima vide promjene, pogotovo od 2002., kad je zaustavljen negativan trend, pa ukupni prihodi nadmašuju rashode. Lani je s dobiti poslovao 1.401 poduzetnik iz Zadarske županije, a svaka treća tvrtka u Zadru, njih 746, ušla je u investicijski ciklus. Osim u turizmu, zadarsko gospodarstvo još ipak nije dostiglo predratne rezultate jer je industrijska proizvodnja tek na 75 posto od ostvarenog 1990., ali time Zadar nimalo ne odudara od ostatka države.

Grad poduzetnik – Zadar zaredom bilježi rezultate bolje od predratnih, ali glavni zamah njegova gospodarstva ipak je biznis s tunama i prerada ambalažne folije u Aluflexpacku, naslijedniku Folijaplasta. Sjedište te tvrtke je u Murvici, gdje oplemenjuje aluminijsku foliju i proizvode ambalažu za renomirane tvrtke u Italiji, Austriji i Mađarskoj. Najveći je robni izvoznik u županiji. Turistički procvat grada pripisuje se autocesti, a poticaj razvoju daju i nove poduzetničke zone među kojima su najdalje otišle u Poličniku te u Stankovcima na izlazu na čvor Pirovac.

Riba je glavni izvozni proizvod, a Gospodarska komora objavila je da se osam od 18 najvećih izvoznika bavi ribom! Registrirano je 15 uzgajališta bijele ribe, četiri uzgajališta tuna i dva uzgajališta školjaka. Uzgaja se 2.000 tona tune i oko 1.400 tona bijele ribe. Tuna se izvozi u Japan, a brancini i pici najvećim dijelom u Italiju.

Najjača je zadarska tvrtka Tankerska plovidba, koja je lani ostvarila 1,06 milijardi kuna ukupnog prihoda i 231 milijun kuna dobiti. Premda nije među prvih deset, Maraska je jedna od tvrtki koja je duša grada. Tvorilica je nedavno s povijesne lokacije pred lukom preseljena u novosagrađene pogone u Gaženicu, a lokalni mediji navode da je uz tu tvrtku posebno vrijedan iskorak projekt razminiranja i sadnje 50 tisuća sadnica maraške na predjelu Vlačine. Sličan projekt provodi Badel sadnjom vinove loze na stotinu hektara krša, na toliko hektara i Vrana sadi stolno grožđe, a i grad Benkovac podijelio je na stotine tisuća sadnica maslina, grožđa i drugih voćaka. Otvaramo se nove uljare, osnivaju zadruge. Tvrtka Vigen je za pet godina, otkad je preuzela farmu krava Bokanjac u stečaju, izrasla u najvećeg opskrbljivača mlijekom sustava Dukat.

Grad je postao i veliko gradilište, stoga se, kad završe svi započeti projekti otprilike do 2009., očekuje da će Zadar zabilježiti posve novim sjajem.

Gradi se nova košarkaška dvorana, multimedijski centar, nova riva, gradsko plivalište, sustav odvodnje. Projekt svih projekata je luka Gaženica. U akvatoriju postojeće putničke luke oslobodit će se velik dio obale za prihvat putničkih, izletničkih i nautičkih brodova i stvoriti atraktivni ambijent privlačan pješacima i turistima koji posjećuju povijesnu jezgru grada. Smanjit će se i onečišćenost zraka. Na novoj lokaciji luke i u vali Bregdetti stvorit će se nova lučka urbana struktura koja će poticati daljnji razvitak i restrukturiranje litoralnoga gospodarstva.

Zadarska županija pokriva najveći dio najplodnije ploče s mediteranskom klimom koja se proteže od Nina do Skradina, Ravnih kotara, tradicionalnoga poljoprivrednog područja koje se nakon rata vraća nekadašnjoj proizvodnji. Maraska je od razvaline tvrtke konsolidirana i sagrađena su dva suvremena pogona za bezalkoholna i alkoholna pića čija se proizvodnja temelji na endemskoj višnji maraski i Maraschinu, sad već prepoznatnom kao piće kraljeva, a budućnost bi osim desetaka hektara novih nasada u seljačkim gospodarstvima jamčio megavoćnjak od 200 hektara podignut na nekad miniranom području Hrvatskih šuma. Badel, odnosno Vinarija Benkovac, također s dugogodišnjim zakupom od Hrvatskih šuma podiže u fazama 400 hektara vinograda na predjelu Krlata nedaleko od Benkovca, gdje već posjeduje više od 200 hektara nasada. U posljednjih pet godina u županiji je posadeno više od 400 hektara novih nasada maslina. Počeo je projekt navodnjavanja, nakon čega bi trebao slijediti projekt iskorištavanja ličkih voda za navodnjavanje Kotara. Paška sirana i tradicija ovčarstva pridonijele su osnutku četiri manje, ali danas iznimno afirmirane sirane u čijoj je proizvodnji naglasak na cijenjenom ovčjem – paškom siru, a sve je popularnije širenje na ostala područja županije koja se tradicionalno bave ovčarstvom. No u Zadarskoj su županiji i dvije od 10 najvećih farmi krava u državi – Vigen i Vrana. Ondje je i središte rasadnika Hrvatskih šuma. Rano voće i povrće na tradiciji nekadašnjeg PK Zadra okosnica je poljoprivrede sa sve više površina sa staklenicama. Poljoprivrednici u Zadarskoj županiji vrlo su uspješni u prenamjeni šumskog zemljišta (koje to najčešće i nije) u poljoprivredno, što provode u suradnji s Hrvatskim šumama.

U Gospodarskoj komori naglašavaju da je lani posebno odskočilo građevinarstvo, koje je raslo 65 posto, ali povećanje je zabilježeno i u preradivačkoj industriji, i to od 25 posto.

Zadar je i jedan od prvih hrvatskih gradova koji je još 2002. prihvatio razvojnu strategiju koju je na zahtjev lokalne vlasti pripremio makroekonomist Branimir Lokin, rođeni Zadranin. Lokin je tada napisao da Zadar može postati metropolu Sredozemlja, što mu se, izgleda, i smiješi kad završi gradnja luke Gaženica i nekoliko jakih investicija u turizmu. Predsjednik Gospodarske komore Zadarske županije Dario Jurin jednom je prigodom rekao da nije slučajno kad se sredina vraća u vrh nakon zastrašujućeg stradanja jer ‘postoje ljudi u njoj koji su sposobni obnavljati vitalnost i znaju posao’.

Okosnice prijašnje gospodarske uspješnosti bili su SAS i SOUR JTPM u čijem su okrilju bili Tankerska plovidba, Tankerkmerc, Turisthotel i Brodoremont. Prve tri tvrtke i dalje su okosnice razvoja, a jedino Brodoremont prolazi krizno razdoblje.

Tankerska plovidba najjača je zadarska tvrtka – prva i prema ukupnom prihodu i prema dobiti dolaze i velika ulaganja u turizam, poglavito u Ninu, Posedarju i na Punta Skali. Lani je milijun turista ostvarilo više od šest milijuna noćenja. Prosječna neto plaća u Zadarskoj županiji bila je lani 4.328 kuna i među višima je u državi, a ima razmišljanja da će se već do kraja desetljeća grad i županija suočiti s manjkom radne snage. Zadarska županija nedavno je raspisala i javni natječaj za kreditiranje poduzetnika iz projekta Lokalni projekti razvoja – mikrokreditiranje. Krediti od 35 do 200 tisuća kuna namijenjeni su poduzetnicima početnicima i postojećim poduzetnicima za premošćivanje teškoća u poslovanju. Zadarska županija i Ministarstvo gospodarstva subvencionirat će 7-postotne kamate s jedan posto, tako da će krajnji korisnici kredita plaćati kamatu od pet posto. Kredite na rok od pet godina odobrat će poslovne banke uz poček od godinu dana. Za poduzetnike početnike koji nemaju dovoljne instrumente osiguranja županija će jamčiti do 70 posto iznosa kredita.