Home / Biznis i politika / Kako zadržati kvalitetan kadar

Kako zadržati kvalitetan kadar

Za više od 53 tisuće državnih službenika plaćene diktira ponuda i potražnja na tržištu, već politika. Upravo je to jedan od glavnih razloga što se uprave diljem Europske unije suočavaju s problemom nedostatka kvalitetnih kadrova, koji, pak, svoja znanja mogu bolje unovčiti u privatnom sektoru. Niži rizik donosi i manju zaradu, ali očito je da mladem kadru sigurnost posla više nije toliko važna. U središnjem državnom uredu za upravu kažu da je odljev kadrova vezan uz niske plaće te da veći postotak ljudi odlaži iz uprave nego što dolazi u nju. Tako je u posljednje tri godine priljelo 3.175 službenika na neodređeno i 2.070 na određeno, a upravu je napustilo 6.316 zaposlenika. Nadaju se da će situaciju promijeniti Zakon o državnim službenicima, kojim će se dodatnim pogodnostima motivirati stručnjake za zapošljavanje u državnoj službi te njihovo zadržavanje.

Vera Babić, državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva i pregovaračica s EU za socijalnu politiku i zapošljavanje, kaže da je nužno omogućiti brzo napredovanje jer mladi s visokim obrazovanjem i dodatnim vještinama mogu brže svladavati zadatke.

  • Na snazi je pogrešan pristup plaćama državnih službenika. Sin-dikati ustraju na institutu minulog rada, odnosno 0,5 posto dodatka za svaku godinu rada i iako je najmješa dobra, mladim sposobnim kadrovima to nije motivacija. Dobra državna uprava mora biti fleksibilnija, nužna je reforma kako bi se sve više prepoznava kvaliteta, uveo sustav permanentnog obrazovanja i napredovanja. Pomaka ima, ali uvijek ostaje pitanje koliko su brzi – kaže Vera Babić. Kadar se, prema njezinom mišljenju, može zadržati tako da se plaća dodatni mirovinski status, poboljšaju socijalna prava, ukinu prekobrojna dužnosničkih mjesta te depolitiziraju državna uprava kako bi se pozicije zasnimale na struci, a ne politici.

Državni tajnik u Ministarstvu financija Ante Žigman kaže da se novi zakon o državnim službenicima, koji će ponuditi nagradu za trud zaposlenika kroz dodatke i bonuse na rezultate, trenutačno razmatra u Saboru.

  • Službenici za pitanja EU iz uprave odlaze isključivo iz financijskih razloga. Državna uprava daje širinu i mogućnost da kreiraju strategiju, a privatni sektor nudi specijalizaciju i bolju plaću – kaže Žigman dodajući da je prednost državnog zaposlenja to što pruža visoku razinu edukacije, omogućuje komunikaciju i razmjenu iskustava s drugim zemljama, a uvijek je moguće prelaziti iz sektora u sektor.

Upravo je zato odlučio napustiti poziciju glavnog ekonomista Raiffeisen banke i prijeći na mjesto pomoćnika ministra financija.

  • Nisu bili presudni financijski motivi, nego izazovi posla. To mi je mjesto dalo širinu koja omogućuje i bolji pregled situacije i upućenost u događaje i kreiranje ekonomskih politika, što nisam mogao u privatnom sektoru – kaže Žigman.

S druge strane, Ante Babić, nekadašnji državni tajnik u Središnjem državnom uredu za razvojnu strategiju, odlučio je otići u privatni sektor i pokrenuti vlastitu konzultantsku tvrtku.

  • Kao državni tajnik nakon godinu i pol dana rada vidio sam da se stvari sporo rješavaju. Odlučio sam, s obzirom na svoje godine, okušati se na tržištu i pokazalo se da sam donio dobru odluku – objašnjava Babić.

I on se slaže da će se odljev kadra dogoditi i Hrvatskoj, i to vrlo brzo, čim na tržištu bude dovoljno projekata u koje se, primjerice, mogu uključiti zaposlenici raznih ministarstava.

  • S druge strane, iako plaće nisu velike, posao u državnoj upravi je siguran i nudi razne pogodnosti. Dobro je i umrežavanje, pogotovo kada je riječ o uslugama koje su još uvijek pod ministarstvima, a trebalo bi ih prebaciti u agencije. U tom dijelu se službenici susreću poslije ponuditi bolje radno mjesto – pojašnjava Babić.

Službenike se, kaže, može zadržati na način da im se, primjerice, ponudi najbolje zdravstveno i mirovinsko osiguranje te da se napokon odluči koja je funkcija u upravi profesionalna, a koja politička. Iako Vlada najavljuje manju državnu upravu s jasno podijeljenim funkcijama i manjim troškovima, Europska unija zahtijeva jačanje administrativnih kapaciteta.

  • U državnoj upravi radi mnogo ljudi kad se u obzir uzme razina usluga koje pružaju, ali s druge strane nedostaje još 50 tisuća zaposlenih koji se mogu nositi s pitanjima EU, strategijama i projektima jer su visokoobrazovani i znaju strane jezike. I tu se opet vraćamo na isti problem – takav kadar neće raditi za četiri tisuće kuna – zaključuje Babić.