Piše: Damir Maričić

Zadarska županija ima sve pretpostavke za razvitak, prihvaćene prostorne planove te Regionalni operativni program usklađen s Europskom komisijom, zbog čega je pogodno područje za ulaganje.

Užupanijsku razvojnu agenciju, izrašlu iz prijašnjeg Centra za poduzetništvo, i ROP (Regionalni operativni program), prvi program izrađen u Hrvatskoj (zajedno sa Šibensko-kninskom županijom), koji je financirala i nadgledala Europska komisija, Poduzetnički inkubator i brojne poduzetničke zone, Zadarska županija ima i mnoge druge pretpostavke za razvitak.

Dio infrastrukture je i državni ured, kao i ‘one stop shop’ organiziran u Fininim prostorijama, uz pomoć kojeg se obrt može otvoriti u jednom danu, a ni osnutak tvrtke nije složen. Zadarska županija, naime, ima i Trgovački sud – potvrda je više od 400 lani osnovanih tvrtki. Iako su prvih nekoliko godina skoka u osnutku tvrtki mnoge bile tek paravan za vikendice i apartmane stranaca (koji ne mogu, osim složenim i dugotrajnim postupkom, postati vlasnici nekretnina u Hrvatskoj, ali mogu to odmah osnutkom tvrtke u zemlji), danas je sve više pravih poduzetničkih tvrtki većinom u mješovitu vlasništvu. Štoviše, njihov domicil odmiče se od dominantnog Zadra i obale te vezuje uz nove poduzetničke zone, posebice Stankovce i Murvicu, odnosno Poličnik, koje su zabilježile najveći iskorak dok se zadarska zona tek pripremala.

Poduzetnicima je na raspolaganju i 16 banaka koje posluju u Zadru, što znači da je financijska infrastruktura nedvojbeno, a prate ih i leasing kuće, kao i fondovi.

Prostorni plan Zadarske županije, s već trećim izmjenama, među prvima je prihvaćen u Hrvatskoj, a gotovo sve općine i gradovi prihvatili su svoje planove te tako uklonili osnovnu zapreku građenju i razvoju u prostoru. Prometni položaj, 96 posto pro- veden projekt kolektora i pročišćivača otpadnih voda i kanalizacije u Zadru, ali i mnogim drugim sredinama, očekivana plinofikacija Dalmacije, Studija korištenja alternativnih izvora energije, prva vjetroelektrana u državi, najava gradnje triju novih, Regionalni centar za gospodarenje otpadom s ugovorom o gradnji MBO pogona i sanacija odlagališta ključni su infrastrukturni smjerovi budućeg razvoja.

Od turističkih projekata u tijeku je Punta Skala (200 milijuna eura), Ninsko blato (uz dodatak zdravstvenog turizma, ulaganje od 50 milijuna eura), Poseđarje rivijera, Pašman rivijera, koji načelno uključuje i most, projekt Vinske ceste, osam lokacija za golf ukratnih u prostornom planu te nekoliko većih i desetke manjih turističkih zona upisanih u dokumente, marine Sutomišćica, Preko, Verunić itd. u gradnji ili planovima.

Pretpostavke klastera ima nautika s proizvodnjom jahti, bilo motornih, bilo jedrilica s više stabilnih tvrtki.

Velič poticaj razvitku industrije vezuje se uz poslovne zone, kojih je mnogo, a za sada se grade ona…

Prvi smo u Hrvatskoj na županijskoj razini prihvatili Regionalni operativni plan prema metodologiji EU, a imamo i višegodišnje iskustvo u radu Centra za poduzetništvo. Računajući i na buduće statističke regije u RH, već smo počeli surađivati pod kraticom RAJ, odnosno Razvojna agencija Jadrana, jer je jasno da ćemo dio posla prema EU odrađivati zajedno – rekao nam je mr. Kristijan Magaš, član Poglavarstva Zadra zadužen za gospodarstvo, odnedaovno direktor Razvojne agencije Zadarske županije (ZADRA). Većinski vlasnik Agencije je Županija (51 posto), Zadar ima 36 posto, a suvlasnici su i gradovi Benkovac, Biograd na moru, Pag, Nin i Obrovac. Proračun Agencije iz sredstava osnivača za ovu je godinu 2,2 milijuna kuna. ZADRA je za PHARE prijavila Stankovce i Poličnik zajedno s dvije zone u Šibeniku, i to za razvoj infrastrukture, za što traži ukupno milijun eura. Idemo na INTERREG 3A s dvama projektima vezanim uz nacionalne parkove i TIC u Zadru, za što se traži do 500.000 eura – rekao je Magaš i dodao da ZADRA s ostalim jadranskim agencijama (RAJ) dogovara zajednički istup prema INTERREGU, a u pripremi je, unatoč početnoj neekipiranosti, i mnogo novih programa.

Provodi se program mikrokredita. Agencije su se dogovorile i o aktivnostima na predlaganju zakona koji mora prihvatiti Sabor. Ima mnogo pojedinačnih projekata; tako se, primjerice, koristimo iskustvom prve porečke veletržnice ribom, koja je internetski umrežena s talijanskim veletržnicama: nema neprodane ribe i cijene su iznimno povoljne jer je potražnja veća. Zadar ima predviđenu veletržnicu u Gaženici, a tu su nam na raspolaganju fondovi – objasnio je Magaš i na kraju izdvojio klastere koje se priprema:

Prvi klaster koji se osniva i na poticaj tvrtki jest metalski; u njemu su Metalni lijev TCG, SAS Strojogradnja i HSTE. Planiramo IT klaster u kojem ćemo s Microsoftom potpisati ugovor o informatizaciji Zadra; u taj bismo klaster uključili zadarske snage iz softverskih tvrtki. Razmišljamo i o ribarskom klasteru s obzirom na svoju snagu u toj grani. Osim jasnog zanimanja tvrtki za metalski klaster (do sada su dobivale poticaj kao grupacija za proizvodnju dijelova u automobilskoj industriji, ali ona se ukida propisima EU; ipak, potpora se može dobiti preko klastera, nap. a.), on je važan i stoga što vezuje tehnološki park (u sklopu zadarske poslovne zone), pa i potencijalni studij o kojem se pregovara s Bećom.

U Hrvatskoj je već uvriježen pojam ‘greenfield investicija’, što prevodimo kao ‘ulaganje na leđini’. Zadar se, ne slučajno, prvi u zemlji suočio s pojmom ‘bluefield investicija’, što bismo slobodno mogli prevesti kao ‘ulaganje na pučini’. Naši iseljenici iz Australije ponudili su plan kaveznog uzgoja tuna. Osnovana je tvrtka Kali tuna, da bi danas u Hrvatskoj poslovalo pet takvih tvrtki, od čega su tri na području Zadarske županije – zaslužne su za dio preporoda gotovo propalog ribarstva, pozitivnu robnu bilancu Hrvatske u toj poljoprivrednoj grani i gotovo 100 milijuna dolara izvoza. U dobrim se godinama više od 4.000 tona tune izveze u Japan, a Zadarska županija, što je rijetko u svijetu, ima pozitivnu trgovinsku bilancu s Japanom i ta joj je zemlja prvo izvozno tržište.

Zadarska županija prednjačila je u državi u izdavanju koncesija na pomorskom dobru legalizirajući i uzgajališta bijele ribe (prva na Sredozemlju počela je u kavezima uzgajati orade i lubine), zbog čega je u Hrvatskoj trebalo napraviti pionirske studije. Uz podršku i bespovratnu pomoć Norveške proveden je pilot-projekt katastra pomorskog dobra, na temelju kojeg se danas provodi za cijelu zemlju. Zadar jedini u državi ima Studiju korištenja i zaštite mora i podmorja u određenim zonama.

Prijasnjim ‘plavim’ inicijativama pridružio se strani kapital koji se zanimao za otkup i soljenje inčuna, u čemu je ponovno Zadarska županija okosnica toga brzorastućeg posla u cijeloj zemlji.

Strateška prednost Zadra i Zadarske županije zahvaljujući kojoj su uspješno prevladane mnoge krize jest složena gospodarska struktura neovisna o jednoj djelatnosti te geopolitičkom i prometnom položaju. Područje ima turističku, poljoprivrednu, maritimanu, industrijsku, pomorsku, prometnu, uslužnu, sveučilišnu te znanstvenu komponentu. Time se, kao i poduzetnošću ljudi, ali i suradničkim odnosom državnih i političkih struktura i gospodarstva, tumači podatak da je Zadarska županija po mnogočemu u vrhu razvoja u Hrvatskoj, odnosno da se gotovo jedina od ratom stradalih županija nadmeće s najuspješnijima u zemlji.