Iako se potkraj prošle godine odlučio na odlazak u mirovinu, 37-godišnjem Bonu Marjanoviću to je u stvari predstavljalo mogućnost da se mnogo jače ponudi tržištu. Bilo je procjena da ću u MORH-u završiti karijeru na jednoj od top-pozicija, ali sam se ipak zahvalio na onome što su uložili u mene. U snazi sam i želim prenositi znanja studentima, a otvoren sam i za nova znanja, volim se družiti, biti neopterećen u komunikaciji i ne volim da stvari prolaze mimo mene, a već dugo želim svoja znanja ponuditi na tržištu – objasnio je svoju odluku Bono Marjanović, koji već tri godine studentima veleučilišta Vern predaje predmet Osobna i poslovna sigurnost, a nedavno je i pokrenuo portal Budimo sigurni.
Marjanovićeva znanja o sigurnosti nisu samo teorijska niti ih je sakupljao googlajući. Karijeru u sustavu sigurnosti ove države počeo je još 1990. godine kao pripadnik ATJ Lučko. Nakon provjera i testiranja, postao je tjelesni čuvar predsjednika Republike, 1991. postaje šef grupe, a godinu kasnije šef Odsjeka tjelesne zaštite. Obrazovanjem i edukacijom 1996. prelazi u Stožer osiguranja bivšeg Ureda za nacionalnu sigurnost.
Znanja o sigurnosti već tri godine prenosi studentima zagrebačkog Verna, a isti predmet predaju i njegov šef iz doba osiguranja Predsjednika, Mate Laušić, te Saša Petar, s kojim je koautor knjige Jeste li sigurni da ste sigurni? A ove jeseni izlazi i drugo, dopunjeno izdanje te knjige, u kojemu se Marjanoviću i Petru kao koautor pridružuje i Laušić.
Budimo sigurni je portal koji nije usko specijaliziran. Cilj je da se običnom čovjeku, koji ne zna gdje se informirati o tim specifičnim temama, ponudi portal na kojem može dobiti informacije o što više segmenata sigurnosti – objašnjava Marjanović te dodaje da je portal nastao i da ga dijelom koristi i on sam, iako stručnjak.
Budući da predajem na Vernu, pokušao sam se staviti i u kožu studenta. Nijedan me pretraživač na riječi povezane sa sigurnošću nije vodio na neki portal na kojemu bih mogao naći neku bazu tekstova, savjeta i preporuka o sigurnosti i počnu linkova otići do sadržaja koji me zanimaju – odao je Marjanović povod za utemeljenje portala, za koji se pohvalio da radi već pet mjeseci i to bez ikakve reklame te da je dosegao brojku od 8.000 posjetitelja na mjesec iako je tek u početku.
Marjanovićeva tvrtka MBOS savjetovanje bavi se i drugim dijelom djelatnosti vezane uz sigurnost, a koju je ponudio na tržištu – sigurnosnim konzaltingom.
Nekim je tvrtkama preveliki trošak stručnjak za sigurnost i ne žele se prihvatiti tog posla kao laici, a zakon im je propisao zahtjeve koje mora tvrtka zadovoljiti. Kao praktičar nudim rješenja – objasnio je Marjanović te dodao da se rješenja temelje na analizi trenutačnog stanja i važećih propisa, a potom se prijedlozi za poboljšanja upućuju čelnim ljudima tvrtke, primateljima konzultacija. Vrlo važan dio sigurnosti je nadzor nad provođenjem novih rješenja, jer inače nema poboljšanja sigurnosti.
Poslovna sigurnost mora biti stalna, ali ne mora biti stalni trošak – jednostavan je Marjanovićev moto, iako kaže da je definicija poslovne sigurnosti kompleksna i da će svaki stručnjak imati neku svoju definiciju, ovisno o svojoj specijalnosti.
No, kako naglašava, poslovna sigurnost mora biti sastavni dio svih poslovnih procesa, dok kod nas još uvijek vlada kriva percepcija pa se sigurnost doživljava kao trošak, a ne kao ulaganje, iako je ključno pitanje hoće li poslovni subjekt uopće preživjeti krizu situaciju i iz nje nastalu štetnu posljedicu.
Kao primjer da okrutne brojke pokazuju koliko se sigurnost isplati, doduše ne navodeći konkretne svote, Marjanović navodi svoga nekadašnjeg šefa, a sada kolegu Matu Laušića, koji je izvrstan primjer koliko kvalitetan menadžer sigurnosti znači za veliki poslovni subjekt poput Getroa.
Prema trenutačnoj percepciji, sigurnost se svodi na kameru plus zaštitar, što je samo jedan segment sigurnosti – pojasnio je Marjanović te dodao: – Nisam pobornik teorija, praktičar sam i pobornik toga da se proces proizašao iz prakse i potvrdi u praksi – istaknuo je objašnjavajući da se zbog povećanja sigurnosti, tj. smanjenja mogućnosti šteta u tvrtki koju se konzultira moraju mijenjati njene procedure, primjerice nabava, ali i procedura prijevoza novca blindiranim vozilom, pa čak i način distribucije te klasifikacije dokumenata.