Pliva se rješava veterine i agrara

Ponuda dionica najprihvatljiviji je oblik prikupljanja kapitala u sljedećem razdoblju. U prvoj fazi, koja bi vrlo vjerojatno počela sljedeće godine, očekuje se da bi se IPO pojedine tvrtke mogao provoditi svaki mjesec. No, neće moći biti uspješan svaki, stoga će u drugoj fazi ulagači biti oprezniji u odabiru dionica.

Atlantic grupa u jesen će izaći na burzu prikupljanjem kapitala kroz inicijalnu javnu ponudu dionica (IPO). Nakon nedavnog obavljenog IPO-a Magme, njena će dionica potkraj ljeta biti uvrštena u službenu kotaciju burze, kao i Ingrina, čiji je IPO u tijeku. Koliko će Atlantic prikupiti novca na burzi tek se nagađa i govori o iznosu od oko 300 do 400 milijuna kuna. Ingri je cilj prikupiti 350 milijuna kuna, dok je Magmin ciljani iznos bio niži – 80 milijuna kuna, iako je potražnja ulagača bila znatno veća.

Za razliku od Atlantica, čiji je predsjednik Uprave Emil Tedeschi do prošloga tjedna opovrgavao uvrštenje na burzu kroz IPO, iako je to još od prošle godine poznato među sudionicima tržišta, Igor Oppenheim još je u zimi najavio da se Ingra priprema za javnu ponudu dionica i uvrštenje u prvu kotaciju. Ni u Magmi nisu najavljivali IPO, iako se na tržištu za tu namjeru znalo. Isto kao što se i sada zna da su sljedeći kandidati za IPO Veterina i Optima, iako potvrđe o tome iz tih tvrtki nema. Vlada je mnogo prije najavila IPO Ine te T-HT-a, koji će se obaviti na jesen.

Želja nekih kompanija da se o namjeri inicijalne javne ponude ne govori unaprijed ne treba čuditi jer mnoge, ne znajući kakvo će u pojedinom trenutku biti raspoloženje na tržištu, ne vole najavljivati datum početka prikupljanja kapitala na burzi izdavanjem novih dionica – kaže član Uprave investicijske kuće Interkapital Tonči Korunić.

To, primjerice, nisu učinile ni Pliva ni Zagrebačka banka, početnice u inicijalnoj javnoj ponudi na domaćem tržištu kapitala, u drugoj polovici devedesetih godina. Pliva je imala i sekundarnu javnu ponudu, nakon čega se, sve do prije dvije godine, nitko nije odlučio na taj način prikupiti kapital i uvrstiti se na burzu. Prije dvije godine učinila je to Centar banka, bez uvrštenja u prvu kotaciju burze, a uslijedio je IPO Vira, tvrtke koja je jedina do sada kapital prikupila elektroničkim putem na burzi, u svega 18 sekundi.

Prošle godine bio je samo jedan IPO, Inin, ove godine će ih biti sigurno četiri, a možda i šest, dok se sljedeće godine prema najavama sudionika tržišta kapitala očekuje mnogo više inicijalnih javnih ponuda. Odnosno najave su da će se dogoditi isti ‘bum’ viđen prije godinu do dvije kad je uslijedio val prikupljanja kapitala izdavanjem korporativnih obveznica.

Osim Optime i Veterine, sigurnih budućih kompanija u IPO-u, spominju se i Plodine i Agrokor. Plodine su već prisutne na tržištu kroz izdanje komercijalnih zapisa, pa možda i zato tu tvrtku mnogi vide kandidatom za IPO, ali i zbog potrebnog učvršćivanja položaja na tržištu. Iz Plodina nismo uspjeli dobiti informaciju po stoje li skori planovi za IPO, ali bolji poznavaci te tvrtke kažu da su namjere ozbiljne.

Već dulje IPO najavljuje i Ivica Todorić s Agrokorom, što sudionici tržišta smatraju u skoro vrijeme neophodnim potezom. Jer u procesu konsolidacije na tržištu regije za potencijalna preuzimanja trebat će i više novca. – Osim toga, svaki ozbiljniji investitor ne voli vidjeti u istoj osobi vlasnika i menadžera – tvrdi Korunić.

U Optimi kažu da se za sada ne žele izjašnjavati o mogućem IPO-u, ali ga sudionici tržišta potvrđuju jer je ta tvrtka svojevremeno najavila takvu mogućnost, prije svega zbog većeg iznosa novca potrebnog za jačanje svoje pozicije na tržištu fiksne telefonije. Inače, Optima je početkom godine izdala korporativne obveznice i na taj se način već iskušala na tržištu kapitala.

Optima bi, kao i Veterina, u IPO mogla već ove godine. Veterina je u vlasništvu Plive, koja već dulje ima namjeru izlaska iz programa veterine i agrara, a što je ulaskom Barra i potvrđeno. U Plivi kažu da je IPO samo jedna od mogućnosti prodaje Veterine. Prema jednoj verziji na tržištu, Pliva se odlučuje na IPO Veterine zbog premale ponuđene cijene koju bi prodajom za nju dobila, dok se prema drugoj verziji menadžment na taj korak odlučio zato što preferira takav oblik prikupljanja kapitala. Što i ne čudi znajući da je Pliva kroz ponudu dionica dvaput prikupila kapital.

No, Veterina je posve druga priča i uspjeh IPO-a je vrlo upitan, kaže konzultant Željko Perić. – Riječ je o tvrtki s prihodima od svega 40 milijuna dolara, koja nema razvojnu i izazovnu priču za investitore i planove za budućnost.

Pretežito se novac prikupljen kroz IPO usmjerava u razvojne projekte, ali ni to ne mora biti pravilo. Tako su neki sudionici tržišta skeptični kad je riječ o Atlanticu ili Magmi, jer smatraju da je dio sredstava vlasnik namijenio unovčenju svojeg dijela u tvrtki. Iako, zbog planova razvoja koje su najavili, te tvrđnje ne moraju biti točne.

U svakom slučaju, bit će zanimljivo vidjeti kroz godinu do dvije koje su kompanije izašle na burzu zbog rasta i razvoja, a koje zbog dijelom vlastitih interesa, kažu investitori.

Atlantic grupa planira, primjerice, novac uložiti u Cedevitu, gdje je trenutačno u tijeku najveći investicijski ciklus, te u širenje na tržištu, što namjerava i Magma uz pomoć novca prikupljenog na burzi.

U slučaju Ingre sigurno je da sav novac ide u razvojne projekte, uzmu li se samo u obzir početak gradnje Zagreb Arenе, projekti u Dubrovniku, Alžiru i hidroelektrana Lešće.

Iako je riječ o kompaniji koja je čak i premda za burzu, ipak dolazi iz branše građevinarstva, koja je tražena, pa je zato i njen uspjeh sigurniji – komentira Perić.

Značajni generator javnih ponuda u sljedećem razdoblju mogle bi biti banke, koje će u svom portfelju klijenata identificirati kvalitetne kandidate čije bi dionice bilo isplativu ponuditi ulagateljima na burzi – kaže član Uprave ICF Investa Igor Noršić i dodaje: – Zato je uputno pratiti izdanja komercijalnih zapisa i korporativnih obveznica i među njima očekivati sljedeće kandidate za burzu.

Zato, osim većih imena, sudionici tržišta spominju da bi se među kandidatima za IPO mogle naći i neke manje tvrtke, ponajprije one koje su već prisutne na tržištu kroz izdavanje dužničkih vrijednosnih papira. Među njima mnogi vide i sadašnja društva s ograničenom odgovornošću, a za sada su njih dva izašla na burzu izdavanjem komercijalnih zapisa – Digitel i King ICT. Direktor Digitela Aljoša Rokandić opovrgava mogućnost IPO-a u skoro vrijeme, ali ne isključuje je u nekom sljedećem razdoblju.

Značajan potez i vjerojatno povod drugim kompanijama da se odluče kapital prikupiti na burzi bila je Vladina odluka o IPO-u Ine, koji je proveden prošle godine, dok se na jesen sprema IPO T-HT-a, čime će se obaviti i treća faza privatizacije te kompanije. Iako je Vlada najavila početkom godine nekoliko sekundarnih javnih ponuda, od te se ideje ipak odustalo, kaže potpredsjednik Vlade Damir Polančec.

S obzirom na to da je tržište zasićeno korporativnim obveznicama, između ostalog i zbog veće kamatne stope, ali i velike prisutnosti državnih obveznica, inicijalna javna ponuda je najprihvatljiviji oblik prikupljanja kapitala u sljedećem razdoblju. U toj prvoj fazi, koja bi počela vrlo vjerojatno sljedeće godine, očekuje se da bi IPO pojedine kompanije mogao biti svakoga mjeseca. No, logično je da svaki od njih neće moći biti uspješan, pa će zato u nekoj drugoj fazi odabir dionica među ulagačima biti oprezniji.

Apsorpcijska moć institucionalnih investitora u zemlji velika je, pa će procjenu u vezi ulaska u IPO-e definirati sentiment na tržištu, očekivanja budućih kretanja i, naravno, cijene dionica u pojedinačnim IPO-ima – kaže predsjednik Uprave PBZ CO mirovinskog fonda Dubravko Štimac.

Odnosno, nije isključeno da se tržište u nekom kasnijem razdoblju ‘zasiti’ tog oblika prikupljanja kapitala u slučaju kada tržište više neće rasti kao sada, pa će možda i ulagači gubiti interes za ulaganje, zatim ako se dionice budu nudile po cijeni većoj od očekivane ili, pak, ako ponestane novca među najvećim ulagačima, primjerice investicijskim fondovima u slučaju da se u njih prestanu slijevati uplate.