Povećanje proračuna

Iako gradska blagajna nije opterećena kreditom, Zadar je 2004. godine izdao municipalne obveznice u vrijednosti od 18,5 milijuna eura. Novac je u cijelosti namijenjen gradnji zatvorenoga plivališta i sportske dvorane.

Od uspostave lokalne samouprave financije Grada Zadra stabilne su kao i vlast koju u Zadru od početka drži HDZ. Zadrani još ne plaćaju prirez, što je vrlo često i dio političkog obećanja vladajućih, kojeg se do sada i drže. Iako gradska blagajna Zadra nije opterećena kreditom, Zadar je 2004. godine izdao municipalne obveznice u vrijednosti od 18,5 milijuna eura. Taj je novac u cijelosti namijenjen gradnji zatvorenoga plivališta i sportske dvorane. Njihova je gradnja po modelu ‘ključ u ruke’ na žalost probila ugovorene rokove. Gradonačelnik Zadra Živko Kolega ustvrdio je kako se ugovorena cijena neće povećavati, što znači da se Zadar neće dodatno zaduživati. Obveznice su iako preveliko zaduženje, koje će Gradu doći na naplatu u rujnu 2011. godine.

Prije toga donijet ćemo odluku o tome hoćemo li ići u reinvestiranje, što će značiti novu emisiju obveznica, ili ćemo glavnicu otplatiti odjednom – objašnjava gradska financijerka Grozdana Perić.

Iako se još mogu čuti prigovori da je Grad Zadar trebao uzeti kredit jer bi to bilo povoljnije, u zadarskom Poglavarstvu, koje je tada kao gradonačelnik vodio sadašnji ministar Božidar Kalmeta, ustraju u ispravnosti svoje odluke.

Nakon Koprivnice, Zadar je bio drugi hrvatski grad koji je izdao obveznice s kamatom od 5,5 posto, koja je i danas aktualna. Hypo Alpe-Adria banka izabrana je na natječaju na kojem je sudjelovalo još pet najjačih banaka, kao izdavatelj, agent i aranžer zadarskih obveznica koje su na Zagrebačkoj burzi, uz samu banku uglavnom otkupili fondovi i osiguravajuća društva. Zadar polugodišnje od 2005. godine otplaćuje kamatu u iznosu od 508.750 eura.

Taj se iznos za sada ne odražava na rashode proračuna, koji ove godine iznose 501 milijun kuna. Lani je proračun bio 398 milijuna kuna, a na ukupno povećanje utjecalo je 90 milijuna kuna koliko je za dva projekta dodijeljeno Zadru iz državnog proračuna.

Povećanju proračuna je, prema riječima pročelnice Perić, pridonio porez na dohodak koji je preusmjeren prema zadarskoj blagajni u iznosu od 17 milijuna kuna.

Premda se planirani prihodi uglavnom poklapaju sa stvarnim iznosima, gradska blagajna je (ne)očekivano najviše dobila od komunalnog doprinosa, koji je pokazatelj graditeljskih trendova na području grada Zadra. Planiralo se 30 milijuna kuna doprinosa, a samo toliko će uplatiti Austrijanci, vlasnici Punta Skale koji grade istoimeni turistički kompleks. Godinu dana prije komunalnog doprinosa ostvaren je prihod od 22 milijuna kuna. Od komunalne naknade koja se, prema riječima pročelnice Perić, u sve većem postotku naplaćuje, planira se prihod od 44 milijuna kuna.

U polugodišnjem obračunu zadarskog proračuna ostvareno je 36,7 posto, odnosno do kraja lipnja ostvaren je prihod od 184 milijuna kuna, što je također uobičajena dinamika.

Najveći udjel u gradskoj blagajni otpada na komunalne poslove, što je i najvažnija djelatnost gradske vlasti. Za gradnju cesta i ostalu komunalnu infrastrukturu izdvaja se 77 milijuna kuna.

Za 40 posto povećan je iznos kulturi, sporta i školstva, za koje će se izdvojiti 83 milijuna kuna. Za isti je postotak povećan iznos za socijalnu i zdravstvo, na koje bi se trebalo potrošiti 27,5 milijuna kuna. Vodilo se računa i o napuštenim mačkama i psima, kojima će se sagraditi sklanište za 350 tisuća kuna.

U proračun su uvrštena i 44 milijuna kuna, koliko bi se u ovoj godini trebalo potrošiti za dovršetak dvorane i bazena u SC Višnjik. Kroz gradsku blagajnu ne mogu se vidjeti milijuni kuna koje Zadar dobiva iz državnog proračuna za gradnju kapitalnih objekata koje je država izravno ili kreditima preuzela na sebe. Strateški projekt Zadra je gradnja luke za trajektni roben promet u Gaženici za koju će se država kreditno zadužiti na 200 milijuna eura.

Proračun grada Zadra, koji se sustavno povećava u realnim okvirima, i dogodine bi, prema planu gradskih financijera, trebao biti veći za 3,5 posto.