Smetlište Diklu postat će golf-teren

Zadarska Ćistoća sanirat će do 2010. godine ilegalni gradski deponij u Diklu, a smetlište, koje je godinama bilo predmet sporenja gradskih vlasti i tamošnjega stanovništva, pretvorit će se u teren za golf. Takva je namjena lokacije smetlišta u zadarskoj turističkoj zoni, a potvrđit će se izmjenama Prostornog plana. To je, nedvojbeno, najvažniji posao Ćistoće, na kojem je posljednje dvije godine angažiran direktor Dino Perović sa svojim suradnicima.

Za sanaciju odlagališta u Diklu planira se ulaganje od 90 milijuna kuna koje bi podijelili Fond za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti i Grad Zadar. Iako se odlagalište prostire na 35 hektara, sanirat će se 80 hektara – ističe Perović. Na deponiju su već vidljivi učinci pripremnih radova koji su to mjesto nakon punih 40 godina pretvorili u organiziran pogon. Nedavno je u sklopu priprema otvoreno prvo reciklažno dvorište u koje građani 24 sata mogu dozvoliti metalni otpad, uključujući i opasni, poput baterija.

Na odlagalištu u Diklu ne dolaze više ni Romi, najveći skupljači metalnog otpada, koji su povremeno podizali nastambe na rubovima smetlišta. Nesreća u kojoj je stradal romska djevojčica ubrzala je donošenje zabrane njihova dolaska na smetlište – objasnio je Perović. Na odlagalištu se, nažalost, ljeti osjeti neugodan miris, na koji se godinama žale stanovnici Dikla i Kožina; ipak, znajući da se gradi regionalni centar za odlaganje otpada, i to u napuštenim kameno-lomima na benkovačkom području, više ne izražavaju svoje nezadovoljstvo.

Čistoća će biti glavni nositelj tog velikog projekta u sklopu kojega će se sagraditi pogon za mehaničko-biološko odlaganje otpada i sanitarno odlagalište. Na području Zadra bit će tek nekoliko transfernih postaja na putu prema centru grada.

Prije rješavanja problema odlagališta u Diklu Ćistoća je uklonila smeće sa zadarskih otoka koji se nalaze u administrativnim granicama Grada Zadra. Sanaciju otočkih deponija financiralo se iz Fonda za zaštitu okoliša, koji je zajedno s Gradom Zadrom tvrtki dao 16,7 milijuna kuna.

Otpad na otocima prevozi se posebnim trajektom splitske Obalne plovilbe, koja je dobila taj jednogodišnji posao na natječaju za 1,3 milijuna kuna. Nije nam jeftinije od prijevoza trajektima Jadrolinije, koja jednostavno više nije dopuštala zajednički prijevoz kamiona s otpadom i putnika – podsjeća direktor Ćistoće. Poseban problem tvrtki ostaje prikupljanje komunalnog otpada na Poluotoku, povijesnoj jezgru u kojoj se ne smiju držati kante ni kontejneri za smeće. Tako se gesla Ćistoće ‘Zadar je lijep koliko je čist’ na tome prostoru teško držati jer se smeće skuplja u vrećice, odvozi u određene sate, a vrlo je mnogo građana koji se ne pridržavaju takvih odredbi i još više mačaka, koje raznose otpad.

Direktor Ćistoće u ovoj godini najavljuje završetak akcije podlije kanti obujma 240 litara obiteljskim kućama, a stanari stambenih zgrada svoje smeće odlažu u kontejneru. Osim edukativnih akcija koje Ćistoća provodi po vrtićima i školama i uz pomoć medija posljednjih godina, sve se više i odrasli građani pokušavaju naviknuti na razvrstavanje otpada.

U održavanju čistoće javnih površina Ćistoći izravno pomaže Grad Zadar s pet milijuna kuna iz gradskog proračuna. Iz gradskog se proračuna financira pranje i održavanje javnih površina te rad čistača po mjesnim odborima – napominje direktor Perović.

Čistoća zapošljava 210 djelatnika, čija je prosječna neto plaća 4.800 kuna. No zanimanje za mjesto čistača, koji imaju 3.900 kuna plaću, ne jenja. Tomu je pridonijela i popularnost čistača Vlade i Dade, koji su dobili nagradu Hrvatske turističke zajednice i grb gradonačelnika Živka Kolege zbog predanog i veselog održavanja čistoće zadarskih ulica.