Specijal

Zahvaljujući uglednom hrvatskom arhitektu Vedranu Mimicu, Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Nizozemske financiralo je projekt Matra kojim su arhitekti osmislišli sedam napuštenih prostora u priobalju Hrvatske. Među novim svjetionicima hrvatskog Jadranja našao se i budući kampus Sveučilišta u Zadru, planiran na prostoru bivše vojarne Franka Lisice. U jednoj od zgrada nekadašnje vojarne Sveučilište već ima svoj prostor, koji se kolokvijalno naziva kampus u Tudmanovoj ulici. No vizija kampusa kakvu su ponudili važni hrvatski arhitekti Branimir Medić i Pero Puljiz, čiji biro CIE radi vrhunske projekte po svijetu, nova je dimenzija sveučilišnog života u Zadru koji ima tradiciju od 1396. godine. Zahvaljujući tom idejnom rješenju, ali i strateškim planovima zadarskog sveučilišta, koje je osnovano prije pet godina, Vlada RH dodijelila je pravo građenja na prostoru vojarne.

Radi se o prostoru na 18 hektara površine na kojem se, uz kampus, planira i gradnja pastoralnog centra. Arhitektonski biro CIE izradio je i programsku studiju koja je preduvjet za Detaljni plan uređenja čiju je obvezu preuzeo grad Zadar.

U sveučilišnoj upravi nadaju se da će gradnja, i to studentskog doma, restorana te sveučilišne knjižnice, početi već iduće godine. Sveučilište će kao investitor u ovom projektu uzeti zaim, oko 250 milijuna kuna, za što su dobili odobrenje Ministarstva znanosti.

Kampus će se graditi po fazama s planom da se ta prostorna cjelina zaokruži 2030. godine gradnjom javnih sadržaja poput gradskog kazališta i kongresne dvorane. Sveučilišni sadržaji trebali bi se sagraditi do 2017. godine. Osim Sveučilišta, kao investitor će se javiti i Grad Zadar, a ostavljena je i mogućnost javno-privatnog partnerstva. Osobito u dijelu projekta koji se naziva Tehnološki park.

• To je nova ideja koja pretpostavlja suradnju između Sveučilišta i gospodarstva. Tu se stvara kreativan višak kao dodana vrijednost od koje svi profitiraju – objasnio je arhitekt Medić. Tehnološki park, prema njegovim riječima, bio najveća vrijednost budućeg kampusa. Tu svoju tezu brani primjerima Nizozemske i osobito Švicarske gdje su se takvi parkovi pokazali kao najveći izvoznici potencijal navedenih zemalja.

Programska koncepcija zadarskog kampusa, koju su izradili Medić i Puljiz, ne ograničava potrebe i redoslijed gradnje. Završetkom programske studije ispunili su obaveze prema Matri, a plan kampusa daruju Zadru koji ima izniman potencijal za stvaranje sveučilišnoga mediteranskog središta. Arhitekt Medić ne skriva želju da CIE nastavi raditi na daljnjem projektiranju zadarskog kampusa.

Njihov je plan jako ambiciozan jer se njime predviđa da će se broj studenata na Sveučilištu sa sadašnjih 4.500 do 2015. godine povećati na 10 tisuća. Zadar bi svojim uvjetima ‘grada po mjeri čovjeka’ bio privlačan studentima iz Europe, uvjereno je Medić. Za njih prvo treba sagraditi studentski dom i restoran sa 4.000 mjesta. Za prostor sveučilišta planom se predviđa korištenje četiri hektara zemljišta, tehnološki park smjestio bi se na tri hektara, javni sadržaji planiraju se na dva, a infrastruktura na tri hektara.

Središnji prostor kampusa rezerviran je za multifunkcionalnu zelenu oazu, kakvu Zadar nema, a trebao bi je imati jer će biti u širem središtu grada, ističe arhitekt Medić, objašnjavajući da bi to bio zeleni prostor za različite javne događaje, osobito koncerte.

Sveučilišni kampus neće biti zatvoren, već osmišljen gradski prostor u kojem će u prvom redu teći studentski život, ali bit će dostupan svima koje povezuje kultura, znanost, sport i zabava. Na sve su to računali autori plana zadarskog kampusa, predvidajući da bi tako osmišljen prostor donosio zaradu od turizma. Po ljeti, kada studenti napuštaju mjesto studiranja, kampus je idealan za ljetne škole, razmjenu studenata i ostale oblike najma koji se mogu naplaćivati. Akademska bi zajednica u kampusu za deset godina mogla od turizma zaraditi 45 tisuća eura.