Kada je osnovana 1990. godine, tvrtka D&Z imala je dva zaposlena, od kojih je jedan bio njezin danasnji direktor Davor Uglešić. Danas D&Z ima dvadeset i peto djelatnika. Zahvaljujući svojoj politici, koja zapošljavanjem ambicioznih i sposobnih mladih ljudi i njihovim radom s postojećim ekipom arhitekata i inženjera na vrhuncu znanja i iskustva stvara sinergijski učinak, tvrtka D&Z do sada je radila na projektima za više od četiri stoljeća.
Osim niza projekata koji su u cijelosti realizirani unutar tvrtke, D&Z uspješno surađuje s uglednim hrvatskim arhitektima kao što su Nikola Bašić (projekti konstrukcija za bijele zgrade na TIZ-u i Istarska obala s morskim orguljama), prof. Marijan Hržić (nova sportska dvorana u Zadru i Eurotoranj u Zagrebu) i Branko Siladin (projekt konstrukcije za Muzej antičkog stakla u Zadru). Tvrtka se posebno ponosi svojim projektima, njih sedamdesetak, u sanaciji spomenika kulture, među kojima je i šibenska katedrala koja se nalazi na UNESCO-vu popisu svjetske baštine, zatim projekt obnove Stona i samostanska crkva na Košljunu na Krku.
Također, važno je pripomenuti kako su 2006. godine u Hrvatskoj bila nominirana četiri projekta za nagradu grupacije Cemex, a tvrtka D&Z sudjelovala je u njima trima: obnovi Stona te morskim orguljama i bijelim zgradama na TIZ-u. Projekti morskih orgulja i obnove Stona na posljednju su i osvojili nagrade.
-
Tvrtka D&Z ima 25 zaposlenih, od kojih je 5 diplomiranih inženjera arhitekture, 7 diplomiranih inženjera građevinarstva, 1 diplomirani inženjer agronomije, 6 inženjera, jedan ekonomist, a ostali su sa srednjom stručnom spremom. Kada je u pitanju iskustvo, imamo ljudi od 60 godina koji su na vrhuncu iskustva i znanja, do mladih zaposlenika koji su netom diplomirali. Posebno moram istaknuti arhitekta Josipa Grškovića koji vodi arhitektonsku grupu te Joška Šupu, dipl. ing. grad., koji vodi grupu za inženjering i konzulting. Politika firme je da uzimamo mlade ljude i da ih unutar svojih redova razvijamo te da na taj način gradimo ekipu koja je u stanju svladati svaki zadatak bez obzira na složenost ili opseg.
-
Kojim se projektom najviše ponosite? – Rad na projektu sanacije kupole katedrale Sv. Jakova u Šibeniku nešto je što se događa jedanput u životu. No, isto tako ne mogu reći da mi je rad na projektu obnove ex-katedrale u Rabu, koji je dobio nagradu European union prize for cultural heritage Europa nostrum award 2005, manje drag. Valja spomenuti i projekte novih građevina kao što su konstrukcija sportske dvorane na Višnjiku (kupola raspona 140 m) ili projekt konstrukcije Eurotornja u Zagrebu. To vam je otprilike kao i odnos roditelja prema djeci. Ne možete reći da jedno od njih volite više ili manje od drugog.
-
Koliko je sanacija i rekonstrukcija spomenika kulture drukčija od ostalih projekata? – Kod projektiranja novogradnje postoji relativno malo ograničenja, kao što su financijske mogućnosti investitora, zahtjevi tehnologije, veličina parcele, odnosno uvjeti definirani urbanističkim planovima. Kod spomenika kulture postoji osnovno pravilo za konzervaciju, restauraciju i sanaciju, a to je: što manje (zahvata), to više (očuvanja). Pri svakom zahvatu na spomeniku kulture gubi se dio njegove izvornosti, stoga je cilj sačuvati što više izvornih elemenata, odnosno minimalno intervenirati tamo gdje je nužno. To je multidiscipliniran posao u kojem mi odrađujemo jedan specijalistički dio posla. Zahtjevi koji se postavljaju projektantu često su međusobno kontradiktorni. S jedne strane moraju se poštovati zahtjevi konzervatora i povjesničara umjetnosti, s druge strane su zahtjevi korisnika, građevinska regulativa, sigurnost i stabilnost konstrukcije građevine koju treba osigurati. Svaki spomenik kulture je problem za sebe i sva ona iskustva koja su stečena na prijašnjim poslovima dobra su podloga za novi posao, no na tom novom poslu uvijek postoji nešto s čim se nikada prije niste sreli. Često treba proniknuti u metode koje su primijenjene u gradnji i u povijesnu slojevitost da bi se moglo pravilno intervenirati. Da bi se udovoljilo tim zahtjevima, moraju se razvijati nove metode i tehnologije koje nisu rutinske i ne primjenjuju se u svakodnevnoj praksi.
